Prehlada, šta je i kako se liječi?

Dolaskom hladnih zimskih mjeseci učestalost pojave infektivnih bolesti u društvu raste. Među ovim bolestima posebno mjesto zauzimaju infekcije gornjih disajnih puteva. Infekcije gornjih disajnih puteva mogu ozbiljno narušiti kvalitet svakodnevnog života, kao i značajno negativno uticati na radni i školski učinak. Najčešća infekcija gornjih disajnih puteva u društvu je virusna infekcija poznata kao prehlada.

Šta je prehlada?

Naše tijelo tokom života biva izloženo raznim spoljašnjim faktorima. Neki od njih sadrže mikroorganizme koji su štetni za tijelo i mogu ga napasti. Naše tijelo je razvilo mehanizme za eliminaciju ovih štetnih faktora. Ovi mehanizmi zajedno sa imunološkim sistemom imaju ulogu u zaštiti tijela, ali ako iz različitih razloga ovi zaštitni mehanizmi ne uspiju da obave svoju funkciju ili dođe do poremećaja, mogu se javiti zdravstveni problemi.

Glavna područja kroz koja naše tijelo dolazi u interakciju s okolinom su disajni putevi. Disajni sistem se, počevši od regije gdje se ukrštaju grkljan i dušnik, dijeli na dva dijela: iznad te anatomske regije nalaze se gornji disajni putevi (nos, usta, nazofarinks, ždrijelo i grkljan), dok donji dio čine donji disajni putevi (dušnik, bronhiji, bronhiole, alveole i plućno tkivo). Infektivne bolesti koje rezultiraju upalom u gornjim disajnim putevima nazivaju se infekcije gornjih disajnih puteva.

Prehlada je najčešća infekcija gornjih disajnih puteva u društvu, a uzrokuje je grupa virusa nazvana rinovirusi, koji izazivaju upalne reakcije posebno u nosu, nazofarinksu, ustima i ždrijelu. Kao što i sam naziv kaže, rizik za nastanak prehlade veći je tokom hladnih dana. Razlog je to što virusi uzročnici lakše prianjaju na gornje disajne puteve pri niskim temperaturama i lakše izbjegavaju zaštitne mehanizme. Zbog toga se prehlada češće javlja u jesenjim i zimskim mjesecima, ali se može javiti tokom cijele godine.

Šta uzrokuje prehladu?

U zdravom tijelu, mikroorganizmi ili supstance štetne po organizam, koji dospiju do gornjih disajnih puteva, eliminišu se ili neutralizuju zahvaljujući raznim zaštitnim mehanizmima prisutnim u anatomskoj regiji gornjih disajnih puteva. Među ove mehanizme ubrajaju se sekreti koji se stvaraju u sluznici nosa i usta, nosne dlačice, limfna tkiva i trepljaste ćelije (cilije) koje pokrivaju respiratorno tkivo.

Nosne dlačice i sekreti sprječavaju da štetne čestice dopru do dubljih tkiva, limfna tkiva omogućavaju da imunološki sistem direktno eliminiše patogene, dok cilije vraćaju potencijalne patogene nazad u gornje disajne puteve i omogućavaju njihovo izbacivanje iz tijela. Kada temperatura okoline opadne, ovi mehanizmi počinju slabiti i infekcija mikroorganizmima postaje lakša.

Rinovirusi su posebno skloni da se nasele na respiratorni epitel, pa kada zaštitni mehanizmi ne rade pravilno, oni lako ulaze u gornje disajne puteve i uzrokuju infekciju. Takođe, kada se osoba izloži velikoj količini virusa od bolesnih osoba, i zaštitni mehanizmi mogu postati nedovoljni i doći će do infekcije.

Slična virusna infekcija je i grip, ali grip izaziva virus influence, koji ima tendenciju da se spusti i u donje disajne puteve. Simptomi gripa počinju naglo, traju duže i intenzivniji su, a bolest reaguje na antivirusnu terapiju. Zbog toga je razlikovanje prehlade i gripa veoma važno za uspješnost liječenja.

Koji su simptomi prehlade?

Prehlada izaziva upalu u svim tkivima koja čine gornje disajne puteve. Prema tome, u zavisnosti od zahvaćenih tkiva i komplikacija, mogu se pojaviti različiti simptomi:

• slabost i umor
• kijanje
• začepljen nos
• curenje nosa i/ili sekrecija iz nazofarinksa
• peckanje u nosu ili nazofarinksu
• suzenje očiju
• smanjen osjet mirisa ili ukusa
• bol u grlu
• kašalj
• glavobolja
• osjećaj punoće u licu
• bolovi u tijelu, zglobovima ili mišićima
• otok na vratu, uvećani limfni čvorovi
• povišena temperatura

Tokom prehlade, kod pacijenata sa dodatnim bolestima ili komplikacijama, infekcija se može proširiti i na donje disajne puteve i izazvati upalu pluća. Takođe, istovremeno prisustvo drugih virusnih ili bakterijskih uzročnika može dovesti do težih zdravstvenih problema.

Kako se postavlja dijagnoza prehlade?

Dijagnoza prehlade se postavlja na osnovu kliničkih simptoma pacijenta; ne postoji specifičan dijagnostički test koji je potreban za potvrdu. Ipak, s obzirom na veliki broj mikroorganizama koji mogu izazvati infekciju gornjih disajnih puteva, u slučajevima kliničke sumnje mogu se uraditi brisevi nosa, ždrijela i usne šupljine. Tako izolovani mikroorganizmi mogu se dokazati raznim testovima antigena.

U slučaju komplikacija ili prisustva pridruženih bolesti, dodatni testovi poput krvnih analiza, rendgenskog snimka pluća ili kompjuterizovane tomografije mogu pomoći u procjeni kliničkog stanja pacijenta.

Šta se radi u liječenju prehlade?

Prehlada nastaje zbog virusne infekcije, pa ne postoji specifičan lijek. Cilj liječenja je ublažavanje simptoma i poboljšanje kvaliteta života pacijenta. Bolest obično traje između 7 i 10 dana, a tretman ne skraćuje značajno trajanje bolesti, već olakšava njen tok. Najbolja mjera protiv prehlade je prevencija širenja infekcije.

Do sada nije razvijena vakcina protiv virusa prehlade, jer ovi virusi često mijenjaju svoju genetsku strukturu tokom godine. Zbog toga osoba može više puta oboljeti od prehlade u istoj godini.

Najčešće metode liječenja prehlade uključuju:

• Unošenje dovoljne količine tečnosti pomaže u smanjenju simptoma i očuvanju otpornosti organizma. Često provjetravanje i ovlaživanje prostora ublažava upalu gornjih disajnih puteva.
• Ispiranje gornjih disajnih puteva vodom ili mineralnom vodom smanjuje simptome.
• Protiv simptoma kao što su povišena temperatura, slabost i bolovi u tijelu koriste se antiinflamatorni i antipiretički lijekovi. Kod trudnica i djece preporučuje se paracetamol, dok se kod drugih pacijenata mogu koristiti i efikasniji lijekovi poput ibuprofena. Dugotrajna upotreba ovih lijekova može biti štetna za želudac i bubrege, pa se ne smiju koristiti nekontrolisano. Aspirin se ne preporučuje u liječenju virusnih infekcija poput prehlade, jer može povećati rizik od Reyeovog sindroma.
• Za ublažavanje začepljenog nosa, curenja nosa i sekrecije iz nazofarinksa koriste se dekongestivi, u obliku sprejeva za nos ili tableta u kombinaciji sa analgeticima.
• Tokom bolesti potrebno je odmarati, izbjegavati težak rad i osigurati zdravu ishranu i kvalitetan san.
• Topla kupka može pomoći u ublažavanju simptoma slabosti i osjećaja težine.
• Konzumiranje toplih napitaka može ublažiti upalu grla.
• Uzimanje vitamina i minerala poput vitamina C, cinka, vitamina E i A jača imunološki sistem i ubrzava oporavak tkiva gornjih disajnih puteva.
• Čaj od ehinacee može ublažiti simptome prehlade i doprinijeti oporavku.