Pitanje šta je EEG jedna je od tema koje najčešće pretražuju pacijenti koji se suočavaju s neurološkim tegobama, kao i ljekari koji ih upućuju na pregled. Elektroencefalografija (EEG) je bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda kojom se putem elektroda postavljenih na kožu glave registruje električna aktivnost koju stvaraju nervne ćelije u mozgu. Prema definiciji Turskog neurološkog društva, EEG je metoda koja omogućava registrovanje normalnih i abnormalnih električnih aktivnosti koje potiču iz moždanih ćelija putem elektroda postavljenih na kožu glave. Ovaj test posebno predstavlja važan dio kliničkog procesa donošenja odluka u procjeni epilepsije, gubitka svijesti, poremećaja spavanja i određenih kognitivnih problema.
Šta je EEG i kako funkcioniše?
Mozak funkcioniše tako što milioni nervnih ćelija (neurona) neprestano proizvode električne signale. EEG uređaj putem malih metalnih elektroda postavljenih na kožu glave registruje ove signale i stvara zapis u obliku talasa. Dobijeni zapis prikazuje obrasce električne aktivnosti u različitim dijelovima mozga; karakteristike poput frekvencije, amplitude i raspodjele procjenjuju se kao normalne ili abnormalne. U informativnom dokumentu Svjetske zdravstvene organizacije o epilepsiji navodi se da su dokumentovani uzrok napada i abnormalni EEG obrasci dvije najdosljednije kliničke pokazatelje u predviđanju rizika od ponavljanja napada. To pokazuje da EEG nije koristan samo za postavljanje dijagnoze već pruža smjernice i pri planiranju liječenja.
Kome se i u kojim slučajevima radi EEG test?
EEG se najčešće koristi kod pacijenata kod kojih postoji sumnja na epileptičke napade i kod osoba kojima je dijagnosticirana epilepsija. Osim toga, može se primjenjivati i u sljedećim slučajevima:
- Neobjašnjiv gubitak svijesti ili epizode nesvjestice
- Poremećaji spavanja (poput hodanja u snu, radi razlikovanja stanja kao što su noćni napadi)
- Procjena nakon povrede mozga
- Sumnja na encefalitis ili druge upalne bolesti mozga
- Ispitivanje određenih slučajeva razvojnog kašnjenja ili kognitivnog opadanja
- Procjena moždane smrti i praćenje funkcija mozga u jedinici intenzivne njege
EEG, odnosno elektroencefalografsko snimanje, samo po sebi ne omogućava postavljanje konačne dijagnoze; procjenjuje se zajedno s kliničkom anamnezom pacijenta, nalazima pregleda i, prema potrebi, metodama snimanja.
Kako se radi EEG snimanje?
Postupak obično traje 20–40 minuta, a u nekim slučajevima može biti potrebno dugotrajno video-EEG praćenje. Proces se odvija na sljedeći način:
- Male metalne elektrode postavljaju se na kožu glave pomoću posebnog gela
- Elektrode se kablovima povezuju s EEG uređajem
- Pacijent se prati u stanju mirovanja, sa otvorenim i zatvorenim očima, a ponekad i uz duboko disanje (hiperventilaciju) ili svjetlosni podražaj (fotostimulaciju)
- Prema određenim protokolima EEG zapis se može napraviti i tokom spavanja, jer se neke epileptiformne abnormalnosti pojavljuju samo tokom spavanja
- Elektrode ne propuštaju nikakvu električnu struju; tokom postupka nema osjećaja bola. Nakon završetka snimanja elektrode se uklanjaju i čiste, a pacijent se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Šta znače rezultati EEG-a?
Rezultati EEG-a klasificiraju se kao normalni, granični ili abnormalni. Kod značajnog broja pacijenata s epilepsijom EEG može biti normalan u periodu između napada (interiktalnom periodu); stoga jedan normalan EEG nalaz ne isključuje dijagnozu epilepsije. Među abnormalnim nalazima mogu se javiti fokalno ili difuzno usporavanje, kao i epileptiformna pražnjenja (obrasci poput šiljaka i oštrih talasa), a ovi nalazi mogu pomoći u klasifikaciji vrste napada. Rezultate uvijek treba tumačiti neurolog u kombinaciji s kliničkom slikom pacijenta.
Česte zablude i činjenice
„EEG je bolan postupak ili izaziva električni udar.“ (Česta zabluda)Test samo pomoću malih metalnih diskova postavljenih na kožu glave registruje prirodnu električnu aktivnost vašeg mozga. Ne propušta nikakvu električnu struju i postupak je potpuno bezbolan. (Činjenica)
„Jedan normalan EEG nalaz sigurno dokazuje da osoba nema epilepsiju.“ (Česta zabluda)
Jedan normalan nalaz elektroencefalograma (EEG) ne dokazuje sa sigurnošću odsustvo epilepsije. Kod pacijenata kojima je dijagnosticirana epilepsija, do 50% rutinskih EEG snimanja može dati normalan rezultat jer test registruje moždanu aktivnost samo tokom kratkog vremenskog perioda. Zbog toga, ako klinička sumnja i dalje postoji, može biti potrebno ponoviti snimanje ili uraditi dugotrajni video-EEG. (Činjenica)
„EEG može pokazati svaku bolest mozga (tumor, migrenu, zaboravnost i slično).“ (Česta zabluda)
EEG ne može otkriti svaki poremećaj mozga. Iako predstavlja snažan alat za mjerenje električne aktivnosti i pomoć pri dijagnostikovanju stanja poput epilepsije, za strukturne probleme potrebne su metode snimanja kao što je MR. (Činjenica)
„Abnormalan EEG nalaz automatski znači da osoba ima epilepsiju.“ (Česta zabluda)
Određene blage abnormalnosti mogu se javiti i kod zdravih osoba. Abnormalan nalaz može biti posljedica mnogih drugih razloga osim epilepsije, kao što su nedostatak sna, određeni lijekovi, povrede mozga ili druga zdravstvena stanja. Ljekar mora procijeniti kliničke napade i simptome prije postavljanja dijagnoze. (Činjenica)
„Prije EEG-a nije potrebno prati kosu niti je potrebna posebna priprema.“ (Česta zabluda)
Pranje kose prije EEG-a i izbjegavanje proizvoda poput gela, ulja ili spreja standardan su i neophodan korak pripreme kako bi se senzori za praćenje mogli pravilno pričvrstiti za kožu glave. Osim toga, u nekim slučajevima može se zahtijevati uskraćivanje sna; upute za pripremu mogu se razlikovati od centra do centra. (Činjenica)
Kada se treba obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
EEG snimanje uglavnom je planirani postupak i nije hitno stanje. Međutim, kod određenih kliničkih stanja potrebno je obaviti procjenu bez odlaganja:
- Prvi napad koji traje duže od 5 minuta ili napadi koji se ponavljaju jedan za drugim (sumnja na status epilepticus) zahtijevaju upućivanje u hitnu službu
- Ako se svijest nakon napada dugo ne vraća ili postoji otežano disanje, potrebna je hitna intervencija
- Prvi napad koji se javlja uz temperaturu, ukočenost vrata i poremećaj svijesti zahtijeva hitnu procjenu zbog moguće encefalitis/meningitis slike
- Za novonastale, neobjašnjive epizode gubitka svijesti ili često ponavljane nesvjestice preporučuje se javiti se u neurološku ambulantu
- Kod osoba s poznatom epilepsijom, povećanje učestalosti napada nakon promjene terapije zahtijeva neurološku kontrolu
- U slučajevima koji nisu hitni, na primjer kada se planira rutinski EEG, nadležna služba je najčešće neurologija, odnosno dječija neurologija kod djece.
