Utjecaj čitanja na kognitivno zdravlje i funkcije mozga, posebno u kontekstu kognitivnog opadanja i povećanog rizika od demencije koji se javlja s procesom starenja, već dugo je predmet istraživanja u naučnoj literaturi. Navodi se da redovna navika čitanja doprinosi razvoju zaštitnog kapaciteta u mozgu koji se naziva „kognitivna rezerva“, te da je na taj način povezana sa smanjenjem rizika od kognitivnog opadanja i demencije. Iako se ova povezanost u velikoj mjeri zasniva na opservacijskim kohortnim studijama (grupa ljudi/vršnjaka sa zajedničkim karakteristikama), Svjetska zdravstvena organizacija također razmatra kognitivnu aktivnost u svojim smjernicama za smanjenje rizika od demencije.
Kako se objašnjavaju učinci čitanja na mozak?
Čitanje je složena mentalna aktivnost koja istovremeno aktivira mnoge kognitivne procese, kao što su obrada jezika, pamćenje, pažnja i vizuelna percepcija. Ova višestruka stimulacija doprinosi mehanizmu koji se objašnjava konceptom „kognitivne rezerve“: sposobnošću mozga da zadrži svoje funkcije uprkos starenju ili neuropatološkim promjenama. Smatra se da osobe sa visokom kognitivnom rezervom pokazuju kliničke simptome kasnije ili u blažem obliku, čak i kada su patološke promjene u mozgu sličnog intenziteta. Cjeloživotno obrazovanje, složenost zanimanja i redovna mentalna aktivnost (uključujući čitanje) ubrajaju se među faktore koji doprinose stvaranju ove rezerve.
Naučni dokazi o utjecaju čitanja na kognitivno zdravlje
Jedna od važnih studija koja je istraživala povezanost između navike čitanja i kognitivnog zdravlja jeste prospektivna kohortna studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, u kojoj su osobe starije od 75 godina praćene tokom više godina. U ovoj studiji utvrđeno je da je učestvovanje u kognitivno stimulativnim aktivnostima u slobodno vrijeme, kao što su čitanje, igranje šaha i sličnih društvenih igara, sviranje muzičkog instrumenta i plesanje, povezano sa smanjenim rizikom od demencije. Ova i slične kohortne studije pružaju konzistentne opservacijske dokaze o učinku redovne kognitivne aktivnosti na smanjenje rizika od demencije.
U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje rizika od kognitivnog opadanja i demencije, kognitivna aktivnost također se smatra jednim od promjenjivih faktora koji mogu utjecati na prevenciju demencije, te se preporučuje podrška kognitivnom treningu i stimulaciji kod starijih osoba. Međutim, budući da je većina istraživanja u ovoj oblasti opservacijske prirode, mogućnost da kognitivno aktivnije osobe već imaju veći kognitivni kapacitet zbog kojeg se opredjeljuju za ove aktivnosti (obrnuta uzročnost) također predstavlja važno ograničenje koje se uzima u obzir u naučnim raspravama.
U kojim se dobnim grupama posebno ističu kognitivne koristi čitanja?
Redovno čitanje tokom djetinjstva i mladosti usko je povezano s razvojem jezika, vokabulara i akademskim uspjehom; nastavak navike čitanja stečene u ovom periodu i tokom odrasle dobi predstavlja jedan od temelja dugoročne kognitivne rezerve. U srednjoj životnoj dobi redovno čitanje smatra se aktivnošću koja dopunjuje profesionalnu i društvenu kognitivnu stimulaciju.
U starijoj dobi kognitivni učinak čitanja posebno dolazi do izražaja u kontekstu rizika od demencije. Postoje opservacijski podaci koji ukazuju na to da redovno čitanje, rješavanje ukrštenica i učestvovanje u sličnim mentalnim aktivnostima mogu usporiti brzinu kognitivnog opadanja kod starijih osoba; međutim, nije jasno u kojoj mjeri ovaj učinak zavisi od početnog kognitivnog kapaciteta osobe prije pojave kognitivnog opadanja.
Česte zablude i činjenice
„Kod osoba koje redovno čitaju Alzheimerova bolest se nikada neće razviti.“ (Česta zabluda)
Iako se čitanje smatra jednim od faktora koji smanjuju rizik od demencije, snažan um može nakratko prikriti simptome. Međutim, to ne sprječava razvoj bolesti u mozgu. Zbog genetske predispozicije i drugih faktora rizika, demencija se može razviti i kod osoba koje redovno čitaju. (Činjenica)
„Za sprečavanje kognitivnog opadanja dovoljno je samo čitati knjige.“ (Česta zabluda)
Iako brojna naučna istraživanja pokazuju da redovno čitanje značajno smanjuje rizik od kognitivnog oštećenja i odgađa njegov početak, mozak je dio međusobno povezane vaskularne i sistemske mreže. Prava prevencija ili poboljšanje kognitivnog zdravlja zahtijeva višestruko usmjerenu strategiju ponašanja i načina života. (Činjenica)
„Početak nove aktivnosti u starijoj dobi nema kognitivne koristi.“ (Česta zabluda)
Početak nove aktivnosti u starijoj dobi može pružiti snažne kognitivne koristi. U kohortnim studijama navodi se da je čak i u starijoj dobi učestvovanje u kognitivno stimulativnim aktivnostima obrnuto povezano s rizikom od kognitivnog opadanja. (Činjenica)
„Ako osoba koja ima problema sa zaboravljanjem bude više čitala, njeno pamćenje će se vratiti u prvobitno stanje.“ (Česta zabluda)
Više čitanja može pomoći da mozak ostane aktivan i smanjiti vjerovatnoću pojave problema s pamćenjem u budućnosti, ali ne može preokrenuti gubitak pamćenja niti vratiti pamćenje u prethodno stanje; u takvim slučajevima potrebna je medicinska procjena. (Činjenica)
Kada se treba obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Blago zaboravljanje povezano sa starenjem (na primjer, poteškoće u prisjećanju nečijeg imena koje se kasnije ipak uspijete sjetiti) uglavnom se smatra normalnim i ne zahtijeva hitnu procjenu. Međutim, kada se primijeti izražen gubitak pamćenja koji utiče na svakodnevne aktivnosti, često gubljenje predmeta, poteškoće u snalaženju na poznatim mjestima, sve veće poteškoće u pronalaženju riječi ili primjetne promjene ličnosti i ponašanja, preporučuje se obratiti specijalisti neurologije ili gerijatrije. Ovakvi simptomi mogu biti znak blagog kognitivnog poremećaja ili demencije u ranoj fazi, a rana procjena je važna kako bi se isključili potencijalno liječivi uzroci (na primjer, nedostatak vitamina B12 ili poremećaji funkcije štitne žlijezde). Stanja poput iznenadno nastalog poremećaja svijesti, iznenadnog poremećaja govora ili iznenadnog gubitka orijentacije mogu ukazivati na neurološko hitno stanje i zahtijevaju obraćanje hitnoj službi.
