Primjena lijekova tokom trudnoće jedna je od najčešćih zdravstvenih tema s kojima se buduće majke susreću. Zbog glavobolje, infekcija, liječenja hroničnih bolesti ili različitih tegoba koje se javljaju tokom trudnoće može biti potrebna terapija lijekovima. Međutim, sigurnosni profil svakog lijeka koji se koristi tokom trudnoće nije isti. Neki lijekovi mogu se sigurno koristiti tokom cijele trudnoće, dok se neki preporučuju samo u određenim situacijama ili ih treba izbjegavati zbog mogućih rizika za fetus. Pravilna procjena sigurnosti primjene lijekova tokom trudnoće od velike je važnosti ne samo za sprečavanje nepotrebne upotrebe lijekova, već i za sprečavanje odgađanja liječenja u situacijama kada je ono potrebno, a što bi moglo ugroziti zdravlje majke i fetusa.
Zašto se primjena lijekova tokom trudnoće procjenjuje drugačije?
Fiziološke i hormonalne promjene koje se javljaju tokom trudnoće mogu utjecati na farmakokinetička svojstva lijekova, uzrokujući razlike u procesima apsorpcije, distribucije, metabolizma i eliminacije. Osim toga, mnogi lijekovi imaju potencijal da prođu kroz placentarnu barijeru i dospiju do fetusa. Zbog toga se prilikom planiranja terapije lijekovima tokom trudnoće ne trebaju procjenjivati samo koristi koje ona pruža budućoj majci, već i mogući utjecaji na fetus koji se razvija. Odluke o liječenju trebaju se zasnivati na pažljivom balansiranju očekivane koristi i mogućih rizika za majku i fetus. Period u trudnoći u kojem je rizik od štetnog djelovanja lijekova na fetus najveći jeste proces organogeneze, odnosno period oblikovanja organa, koji se odvija otprilike između 3. i 8. sedmice nakon oplodnje; izloženost lijekovima tokom ovog perioda može povećati rizik od strukturnih anomalija.
Kako se određuju kategorije rizika lijekova tokom trudnoće?
Dugi niz godina lijekovi su klasificirani prema kategorijama rizika označenim slovima A, B, C, D i X. Međutim, utvrđeno je da ovaj sistem ne odražava dovoljno faktore kao što su doza lijeka, trajanje primjene i sedmica trudnoće u kojoj je došlo do izloženosti, te da može stvoriti pogrešnu percepciju rizika. Zbog toga je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), Pravilnikom o označavanju lijekova u trudnoći i tokom dojenja, koji je stupio na snagu 30. juna 2015. godine, ukinula kategorije zasnovane na slovima i prešla na novi model označavanja koji u narativnom obliku predstavlja sažetak rizika lijeka na osnovu podataka o ljudima i životinjama, kliničkih procjena i dostupnosti podataka. Cilj ove promjene jeste omogućiti ljekarima da detaljnije procijene odnos koristi i rizika na osnovu dostupnih podataka.
Koji lijekovi zahtijevaju oprez tokom trudnoće?
Primjena određenih grupa lijekova tokom trudnoće zahtijeva poseban oprez. Na primjer, primjena nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (NSAIL) nakon 20. sedmice trudnoće može utjecati na funkciju bubrega fetusa i dovesti do smanjenja količine plodove vode (oligohidramnion). Zbog toga se između 20. i 30. sedmice trudnoće preporučuje da se NSAIL koriste samo kada je to neophodno, u najnižoj djelotvornoj dozi i tokom najkraćeg mogućeg perioda. Nakon 30. sedmice trudnoće ove lijekove treba izbjegavati zbog mogućeg rizika od prijevremenog zatvaranja fetalnog ductus arteriosusa i drugih fetalnih kardiovaskularnih komplikacija. Ovo pokazuje zašto uvriježeno mišljenje da je „blagi lijek protiv bolova uvijek bezopasan“ nije uvijek tačno.
Neki lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta također zahtijevaju oprez. Iako se antihistaminici, dekongestivi ili neki biljni proizvodi mogu smatrati sigurnima, svaki od njih može imati drugačiji profil rizika u različitim sedmicama trudnoće. Zbog toga prilikom procjene sigurnosti primjene lijekova tokom trudnoće nije dovoljno posmatrati samo naziv lijeka, već treba uzeti u obzir dozu, trajanje primjene i sedmicu trudnoće.
Perspektiva pacijenta: Česte zablude o primjeni lijekova tokom trudnoće
Informacije o lijekovima tokom trudnoće koje se prenose „od usta do usta“ mogu dovesti i do nepotrebne zabrinutosti i do pogrešnih odluka. Neke od najčešćih zabluda su:
"Tokom trudnoće ne treba koristiti nijedan lijek i smatra se da je uvijek sigurnije trpjeti simptome." (Česta zabluda)
Neliječena infekcija, visoka temperatura ili nekontrolisana hronična bolest u nekim slučajevima mogu nanijeti veću štetu od mogućeg rizika lijeka; zbog toga odluku o liječenju uvijek treba donijeti zajedno s ljekarom, uzimajući u obzir odnos koristi i rizika. (Činjenica)
"Biljni proizvodi i suplementi potpuno su sigurni tokom trudnoće jer su prirodni." (Česta zabluda)
Za većinu biljnih proizvoda podaci o sigurnosti tokom trudnoće su ograničeni, a neki od njih mogu izazvati kontrakcije maternice; zbog toga se i biljni suplementi trebaju koristiti isključivo nakon konsultacije s ljekarom. (Činjenica)
"Ako je neki lijek bez problema korišten u prethodnoj trudnoći, može se bez provjere koristiti i u narednoj trudnoći." (Česta zabluda)
Budući da svaka sedmica trudnoće, doza i klinička slika mogu nositi različite rizike, prethodna primjena sama po sebi ne predstavlja garanciju sigurnosti. (Činjenica)
"Dovoljno je biti oprezan samo tokom prva tri mjeseca, a primjena lijekova u drugom i trećem trimestru je slobodna." (Česta zabluda)
Neke grupe lijekova, posebno nakon 20. sedmice trudnoće, mogu na različite načine štetno djelovati na bebu; zbog toga primjena lijekova treba biti pod nadzorom ljekara tokom svih perioda trudnoće. (Činjenica)
"Smatra se da su svi lijekovi poznati kao lijekovi protiv bolova podjednako sigurni tokom trudnoće." (Česta zabluda)
Sigurnosni profil značajno se razlikuje među grupama lijekova protiv bolova; činjenica da se jedan lijek smatra sigurnim ne znači da isto vrijedi i za druge lijekove iz iste grupe. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
U sljedećim situacijama u vezi s primjenom lijekova tokom trudnoće preporučuje se bez odlaganja konsultovati specijalistu ginekologije i akušerstva:
- Prije početka primjene novog lijeka, suplementa ili biljnog proizvoda
- Kada postoji nedoumica da li treba nastaviti s lijekovima koji su se ranije koristili zbog hronične bolesti tokom trudnoće
- Kada se utvrdi da je lijek korišten prije nego što je osoba znala da je trudna
U sljedećim situacijama potrebno je obratiti se hitnoj službi:
- Nenamjerno uzimanje visoke doze lijeka ili sumnja na trovanje lijekovima
- Teška alergijska reakcija nakon primjene lijeka (otežano disanje, rašireni osip, oticanje lica)
- Vaginalno krvarenje, jak bol u stomaku ili značajno smanjenje pokreta bebe nakon primjene lijeka
