Tenzijska glavobolja jedna je od najčešćih vrsta glavobolje u općoj populaciji i obično se karakteriše blagom do umjerenom boli koja se javlja s obje strane glave i stvara osjećaj stezanja ili pritiska. Ove glavobolje nisu uzrokovane nekom bolešću. Obično se smatraju „uobičajenim“ glavoboljama. Za razliku od migrene, tenzijsku glavobolju uglavnom ne prate simptomi poput mučnine, povraćanja ili preosjetljivosti na svjetlost i zvuk, a usko se povezuje sa stresom, napetošću mišića i poremećajima držanja tijela. Međunarodno društvo za glavobolju tenzijsku glavobolju svrstava u dvije glavne kategorije: epizodnu i hroničnu.
Koji su simptomi tenzijske glavobolje?
Karakteristične osobine tenzijske glavobolje pomažu u njenom razlikovanju od drugih vrsta glavobolje. Uobičajene karakteristike tenzijske glavobolje su:
- Bol koja se osjeća s obje strane glave, u obliku stezanja ili pritiska
- Blaga do umjerena bol koja uglavnom ne onemogućava u potpunosti svakodnevne aktivnosti
- Bol koja se ne pogoršava značajno pri fizičkoj aktivnosti
- Napetost ili osjetljivost mišića vrata i ramena
- Osjećaj osjetljivosti vlasišta
- Mučnina, povraćanje ili osjetljivost na svjetlost i zvuk uglavnom nisu prisutni (karakteristika po kojoj se razlikuje od migrene)
Ako se tenzijska glavobolja javlja manje od 15 dana mjesečno, klasifikuje se kao epizodna, a ako se javlja 15 ili više dana mjesečno, klasifikuje se kao hronična.
Koji faktori izazivaju tenzijsku glavobolju?
Iako tačan mehanizam nastanka tenzijske glavobolje nije u potpunosti razjašnjen, smatra se da napetost mišića i povećana osjetljivost centralnog nervnog sistema na bol imaju ulogu. Uobičajeni faktori koji je mogu izazvati su:
- Stres i psihička napetost
- Dugotrajno sjedenje u nepravilnom položaju (kao što je rad za računarom)
- Poremećaj spavanja ili nedovoljno sna
- Umor očiju
- Pretjerana napetost mišića vrata i ramena
- Preskakanje obroka ili neredovna ishrana
- Pretjeran unos kofeina ili uskraćivanje kofeina
- Dehidracija (nedovoljan unos tečnosti)
Kako se liječi tenzijska glavobolja?
U liječenju tenzijske glavobolje važni su i liječenje akutnog napada i preventivni pristupi kod ponavljajućih napada. Kod napada blagog do umjerenog intenziteta, lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta (paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi) mogu biti učinkoviti, ali često i neredovno korištenje ovih lijekova može dovesti do razvoja „glavobolje zbog prekomjerne upotrebe lijekova“. Kod hronične tenzijske glavobolje mogu se razmotriti sljedeći pristupi:
- Tehnike upravljanja stresom i vježbe opuštanja
- Fizikalna terapija i vježbe za jačanje mišića vrata i ramena
- Uspostavljanje redovnih navika spavanja i ishrane
- U nekim slučajevima preventivna terapija lijekovima, poput tricikličnih antidepresiva u malim dozama
- Komplementarni pristupi poput biofidbeka i kognitivno-bihevioralne terapije
Uobičajene zablude i činjenice
„Tenzijska glavobolja i migrena su ista stvar.“ (Uobičajena zabluda)
Ne, tenzijska glavobolja i migrena nisu ista stvar. Iako obje uzrokuju glavobolju, njihovi uzroci, simptomi i načini liječenja prilično se razlikuju. Migrena je obično jednostrana, pulsirajuća i praćena mučninom te osjetljivošću na svjetlost i zvuk, dok je tenzijska glavobolja obostrana, stežuća i bez ovih dodatnih simptoma. (Činjenica)
„Lijekovi protiv bolova mogu se sigurno koristiti kod svake glavobolje.“ (Uobičajena zabluda)
Koristi i rizici lijekova razlikuju se u zavisnosti od vrste lijeka i zdravstvenog stanja osobe koja ga koristi. Redovna upotreba lijekova protiv bolova više od 10–15 dana mjesečno može, paradoksalno, dovesti do razvoja „glavobolje zbog prekomjerne upotrebe lijekova“. (Činjenica)
„Tenzijska glavobolja uzrokovana je samo stresom.“ (Uobičajena zabluda)
Iako je stres jedan od najčešćih okidača, tenzijske glavobolje su multifaktorijalne; odnosno, nastaju kombinacijom okidača i osnovnih fizičkih faktora. Nepravilno držanje tijela, poremećaj spavanja, umor očiju i brojni drugi faktori također mogu doprinijeti pojavi tenzijske glavobolje. (Činjenica)
„Hronična glavobolja uvijek je znak ozbiljne bolesti mozga.“ (Uobičajena zabluda)
Velika većina hroničnih glavobolja pripada primarnim vrstama glavobolje kod kojih ne postoji druga ozbiljna bolest u podlozi. Stanja poput migrene ili tenzijske glavobolje među najčešćim su primjerima hroničnih glavobolja i nisu znak smrtonosne ili degenerativne bolesti mozga. Međutim, važno je procijeniti glavobolje koje su se pojavile prvi put, čiji se karakter promijenio ili koje su praćene alarmantnim simptomima. (Činjenica)
„Tenzijska glavobolja javlja se samo kod odraslih.“ (Uobičajena zabluda)
Tenzijske glavobolje (TTH) ne javljaju se samo kod odraslih; riječ je o čestom poremećaju koji može zahvatiti i djecu i adolescente te se može javiti u svim dobnim grupama. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Većina slučajeva tenzijske glavobolje nije hitna, ali određeni simptomi zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
U sljedećim slučajevima prikladno je obratiti se neurološkoj ambulanti:
- Ako se glavobolja ponavlja više od 15 dana mjesečno (sumnja na hroničnu tenzijsku glavobolju)
- Redovna i česta upotreba lijekova protiv bolova koji se izdaju bez recepta
- Ako glavobolja značajno utiče na kvalitet svakodnevnog života
- Ponavljajuća glavobolja praćena napetošću u vratu i ramenima
U hitnu službu potrebno je javiti se u sljedećim slučajevima:
- Iznenadna glavobolja koja se opisuje kao najjača glavobolja u životu („glavobolja poput udara groma“)
- Glavobolja praćena temperaturom, ukočenošću vrata ili poremećajem svijesti
- Poremećaj vida, poteškoće s govorom ili slabost jedne strane tijela koji se javljaju uz glavobolju
- Jaka glavobolja koja se javlja nakon povrede glave
- Nova glavobolja koja se prvi put javlja nakon 50. godine života i drugačijeg je karaktera od ranijih glavobolja
- Glavobolja koja se značajno pojačava pri kašljanju, napinjanju ili promjeni položaja tijela
Američka akademija za neurologiju naglašava da glavobolje koje počinju iznenada i neuobičajeno su jakog intenziteta zahtijevaju hitnu procjenu kako bi se isključila ozbiljna stanja poput subarahnoidalnog krvarenja.
