Dijeta kod gihta je način ishrane namijenjen osobama s povišenom mokraćnom kiselinom (hiperuricemijom) koje žele pomoći u prevenciji napada gihta. Giht je vrsta inflamatornog artritisa koja nastaje nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima, a koja nastaje razgradnjom purina. Dok lijekovi predstavljaju osnovu liječenja, prehrana koja se zasniva na uravnoteženoj ishrani i ograničavanju namirnica s visokim sadržajem purina može doprinijeti kontroli nivoa mokraćne kiseline te pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta napada.
Šta je dijeta kod gihta i zašto je važna?
Dijeta kod gihta je način ishrane usmjeren na održavanje nivoa mokraćne kiseline u krvi pod kontrolom, uz ograničavanje unosa purina. Prema smjernicama Američkog koledža za reumatologiju (ACR) za liječenje gihta objavljenim 2020. godine, promjene životnih navika i prehrane preporučuju se kao dopuna terapiji za snižavanje mokraćne kiseline, ali se ne predstavljaju kao metoda koja može zamijeniti terapiju lijekovima. Zbog toga prehranu treba posmatrati kao dio plana liječenja i provoditi je pod nadzorom ljekara.
Namirnice koje treba izbjegavati u prehrani kod gihta
Dijeta kod gihta je način ishrane čiji je cilj smanjenje nakupljanja mokraćne kiseline u organizmu i koji se fokusira na ograničavanje konzumacije namirnica bogatih purinima. Najvažnija stvar na koju treba obratiti pažnju prilikom planiranja prehrane kod gihta jeste ograničavanje namirnica s visokim sadržajem purina. Crveno meso, iznutrice (jetra, bubrezi), školjke poput dagnji i škampi te neke vrste masne ribe, poput inćuna i sardina, spadaju u namirnice s visokim sadržajem purina. Alkohol, posebno pivo, smatra se jednim od najvažnijih faktora koji mogu izazvati napade, kako zbog sadržaja purina tako i zbog njegovog uticaja na smanjenje izlučivanja mokraćne kiseline. Pića zaslađena fruktozom i zaslađena gazirana pića također treba ograničiti jer mogu povećati proizvodnju mokraćne kiseline.
Namirnice koje treba birati u prehrani kod gihta
Na listi namirnica s niskim sadržajem purina koje se preporučuju u prehrani kod gihta, povrće, voće, integralne žitarice, nemasni mliječni proizvodi i dovoljan unos vode zauzimaju važno mjesto. Postoje opservacijske studije koje ukazuju na to da konzumacija trešanja može smanjiti nivo mokraćne kiseline, ali treba imati na umu da ovaj efekat nije na nivou koji bi mogao zamijeniti terapiju lijekovima. Iako biljni proteini (poput mahunarki) sadrže umjerene količine purina, pokazalo se da imaju manji uticaj na rizik od gihta u odnosu na purine životinjskog porijekla.
Osim toga, izbor zdravih izvora masti, poput maslinovog ulja, oraha i badema, kao i ograničavanje prerađene hrane i prekomjernog unosa šećera, važni su dijelovi uravnoteženog plana ishrane. Svakodnevni dovoljan unos vode jedan je od osnovnih elemenata prehrane kod gihta jer podržava izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega.
Povezanost kontrole tjelesne težine i prehrane kod gihta
Prekomjerna tjelesna težina povećava proizvodnju mokraćne kiseline i otežava njeno izlučivanje putem bubrega. Zbog toga se osobama s gihtom preporučuje postepen i uravnotežen proces gubitka tjelesne težine. Međutim, dijete koje uključuju naglo i pretjerano ograničavanje kalorija mogu povećati proizvodnju ketona u organizmu, što paradoksalno može povisiti nivo mokraćne kiseline i povećati rizik od napada. Zbog toga je umjesto dijeta za brzo mršavljenje potrebno odabrati održiv i uravnotežen plan ishrane.
Perspektiva pacijenta: Česte zablude
Kada je riječ o prehrani kod gihta, u društvu postoje brojne raširene pogrešne informacije. U nastavku su navedene najčešće zablude i stvarne kliničke informacije:
"Smatra se da povrće koje sadrži purine biljnog porijekla, poput paradajza, špinata i gljiva, izaziva napad gihta." (Česta zabluda)
Purini biljnog porijekla imaju znatno ograničeniji uticaj na mokraćnu kiselinu u odnosu na purine životinjskog porijekla i ne postoje snažni dokazi da ovo povrće povećava rizik od gihta. (Činjenica)
"Smatra se da će se nivo mokraćne kiseline normalizovati samo pridržavanjem dijete i da neće biti potrebe za uzimanjem lijekova." (Česta zabluda)
Prema smjernicama ACR-a, kod pacijenata s ponavljanim napadima, prisustvom tofusa ili rizikom od oštećenja bubrega, sama dijeta nije dovoljna te je potrebna terapija lijekovima za snižavanje nivoa mokraćne kiseline. (Činjenica)
"Smatra se da konzumacija kafe izaziva napad gihta." (Česta zabluda)
Neke opservacijske studije pokazuju da bi redovna konzumacija kafe mogla biti obrnuto povezana s nivoom mokraćne kiseline, međutim, za ovo pitanje ne postoji konačna klinička preporuka. (Činjenica)
"Smatra se da su mliječni proizvodi štetni za osobe koje imaju giht." (Česta zabluda)
Nemasno mlijeko i mliječni proizvodi, zahvaljujući svom potencijalnom uticaju na izlučivanje mokraćne kiseline, spadaju među namirnice koje se preporučuju u prehrani kod gihta. (Činjenica)
"Smatra se da se nakon jednog napada gihta više neće dogoditi novi napad." (Česta zabluda)
Neliječena hiperuricemija i neredovna prehrana značajno povećavaju vjerovatnoću ponavljanja napada. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj pomoći?
Iznenadna jaka bol u zglobu, praćena crvenilom i otokom, tipičan je znak napada gihta i u tom slučaju potrebno je obratiti se zdravstvenom stručnjaku. Ako su bolovi praćeni povišenom temperaturom, drhtavicom ili općom slabošću, ovi simptomi mogu upućivati na infekciju zgloba (septički artritis), stanje koje može zahtijevati hitnu intervenciju, zbog čega je potrebno javiti se u najbližu hitnu službu. Ako se napadi ponavljaju, ako se javljaju deformiteti zglobova, nakupine mokraćne kiseline ispod kože koje se nazivaju tofi ili tegobe uzrokovane bubrežnim kamencima, može biti potrebno upućivanje u reumatološku ambulantu radi izrade dugoročnog plana liječenja. Ako nivo mokraćne kiseline ostaje povišen uprkos promjenama prehrane i životnih navika, ne treba zanemariti kontrolu kod ljekara radi preispitivanja terapije lijekovima.
