Lumbalna hiperlordoza je posturalni poremećaj koji nastaje kao posljedica pretjeranog povećanja normalne unutrašnje zakrivljenosti (lordoze) kičmenog stuba u području donjeg dijela leđa. U narodu se može opisati i kao suprotnost „pogrbljenosti“, pri čemu je područje donjeg dijela leđa pretjerano zakrivljeno prema naprijed, dok su stomak istaknut prema naprijed, a stražnjica prema nazad. Američka akademija ortopedskih hirurga naglašava da je lumbalna hiperlordoza najčešće posljedica držanja tijela i benigne prirode, ali da u nekim slučajevima može biti znak osnovnih neuroloških ili mišićno-koštanih oboljenja.
Koji su mogući uzroci lumbalne hiperlordoze?
Lumbalna hiperlordoza je posturalni poremećaj koji se može razviti pod uticajem različitih faktora. Najčešći uzroci lumbalne hiperlordoze su:
Posturalna (uzrokovana držanjem tijela) hiperlordoza
Najčešći oblik koji nastaje zbog slabih trbušnih mišića i skraćenih mišića fleksora kuka.
Gojaznost
Prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u području stomaka može dovesti do naginjanja lumbalnog dijela kičmenog stuba prema naprijed.
Trudnoća
Kako bi se tijelo prilagodilo povećanoj težini stomaka, može doći do privremenog povećanja lordoze u lumbalnom području.
Dugotrajno nepravilno sjedenje ili sjedilački način života
Može dovesti do slabljenja trbušnih i leđnih mišića i uticati na držanje tijela.
Spondilolisteza
Strukturno stanje koje nastaje usljed pomjeranja jednog pršljena u odnosu na drugi.
Neuromišićne bolesti
Neka stanja, poput mišićnih distrofija ili cerebralne paralize, mogu doprinijeti razvoju hiperlordoze zbog mišićne neravnoteže.
Kontraktura fleksije kuka
Nemogućnost potpunog ispravljanja zgloba kuka može dovesti do kompenzacijskog povećanja lumbalne lordoze.
Genetski i razvojni faktori
Određeni poremećaji razvoja koštanog sistema mogu povećati sklonost ka hiperlordozi.
Koji su simptomi lumbalne hiperlordoze?
Simptomi lumbalne hiperlordoze razlikuju se u zavisnosti od težine stanja i osnovnog uzroka. Najčešći simptomi su:
- Izražena unutrašnja zakrivljenost u području donjeg dijela leđa, uz istaknut izgled stomaka prema naprijed i stražnjice prema nazad
- Hronični ili povremeni bolovi u donjem dijelu leđa
- Bol i umor koji se pojačavaju nakon dugotrajnog stajanja ili hodanja
- Osjećaj ukočenosti i zategnutosti mišića donjeg dijela leđa
- U nekim slučajevima bol ili utrnulost koja se širi u noge (kada dođe do pritiska na korijen živca)
- U uznapredovalim slučajevima promjene u načinu hodanja
Blaga posturalna hiperlordoza obično ne uzrokuje izražene bolove i najčešće se primijeti kao razlika u izgledu tijela.
Kako se lumbalna hiperlordoza dijagnosticira i liječi?
Dijagnoza lumbalne hiperlordoze postavlja se na osnovu fizičkog pregleda i procjene držanja tijela; ljekar posmatra pacijenta sa strane kako bi procijenio stepen zakrivljenosti donjeg dijela leđa. U slučajevima kada je potrebno, preporučuje se radiografsko snimanje kičmenog stuba radi mjerenja stepena zakrivljenosti i utvrđivanja osnovnih strukturnih uzroka, poput spondilolisteze. Ako su prisutni neurološki simptomi, u procjenu se može uključiti magnetna rezonanca (MRI).
Pristup liječenju određuje se u zavisnosti od osnovnog uzroka i težine stanja:
- Kod posturalne hiperlordoze osnovni pristup je fizikalna terapija, vježbe za jačanje trbušnih i leđnih mišića te vježbe istezanja fleksora kuka
- Kod slučajeva povezanih s gojaznošću preporučuje se upravljanje tjelesnom težinom
- Za kontrolu bola po potrebi se mogu kratkotrajno koristiti lijekovi protiv bolova
- Kod ozbiljnih slučajeva uzrokovanih strukturnim problemima, poput spondilolisteze, ortoped ili specijalista za kičmu može razmotriti hirurške opcije
- Kod slučajeva povezanih s neuromišićnim bolestima može biti potreban multidisciplinarni pristup
Česte zablude i činjenice
„Lumbalna hiperlordoza je samo estetski problem i nije važna za zdravlje.“ (Česta zabluda)
Izražena hiperlordoza može dovesti do hroničnih bolova u donjem dijelu leđa, pritiska na korijen živca i poremećaja hoda; zbog toga je njena procjena važna. (Činjenica)
„Samo vježbanje trbušnih mišića može ispraviti hiperlordozu.“ (Česta zabluda)
Samo vježbanje trbušnih mišića ne može u potpunosti ispraviti hiperlordozu. Ovo stanje uključuje širu neravnotežu slabih i zategnutih mišića u području kukova i karlice. Kako bi se smanjila izražena zakrivljenost donjeg dijela leđa, vježbe za jačanje trbušnih mišića potrebno je kombinovati s vježbama istezanja kukova. (Činjenica)
„Hiperlordoza se javlja samo kod osoba s gojaznošću.“ (Česta zabluda)
Hiperlordoza se ne javlja samo kod osoba s gojaznošću. Može uticati na osobe različite tjelesne građe zbog mišićne neravnoteže, trudnoće i strukturnih problema kičmenog stuba. Prekomjerna količina masnog tkiva u području stomaka može povlačiti karlicu prema naprijed i doprinijeti pretjeranoj zakrivljenosti donjeg dijela leđa, ali postoje brojni drugi faktori koji nisu povezani s tjelesnom težinom. (Činjenica)
„Povećanje lumbalne lordoze koje se razvije tokom trudnoće uvijek je trajno.“ (Česta zabluda)
Posturalne promjene povezane s trudnoćom obično se značajno poboljšavaju nakon poroda kako se mišićna snaga i držanje tijela vraćaju u normalu. (Činjenica)
„Liječenje hiperlordoze uvijek zahtijeva hirurški zahvat.“ (Česta zabluda)
Zapravo, velika većina slučajeva uspješno se liječi bez operacije. Hirurški zahvat razmatra se samo kod rijetkih, teških slučajeva, izrazitih deformiteta kičmenog stuba, hroničnih bolova koji se ne mogu kontrolisati ili odabranih slučajeva s neurološkim simptomima, poput pritiska na živce. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Većina slučajeva lumbalne hiperlordoze nije hitna, ali određeni simptomi zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
U sljedećim situacijama preporučuje se obratiti ortopedu ili specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije:
- Izražena unutrašnja zakrivljenost donjeg dijela leđa praćena hroničnim ili ponavljajućim bolovima u leđima
- Umor u donjem dijelu leđa koji se pojačava nakon dugotrajnog stajanja ili hodanja
- Posturalni poremećaj koji utiče na kvalitet svakodnevnog života
- Izražene promjene držanja tijela uočene kod djece ili adolescenata
U sljedećim situacijama potrebno je obratiti se hitnoj službi:
- Naglo nastala slabost ili utrnulost nogu
- Nagli gubitak kontrole nad mokrenjem ili stolicom
- Jak, naglo nastao bol u donjem dijelu leđa koji se postepeno pogoršava
- Jak bol u donjem dijelu leđa i promjena držanja tijela nakon povrede
- Brzo napredovanje poremećaja hoda
Američka akademija ortopedskih hirurga naglašava da znakovi progresivnog neurološkog gubitka (poput slabosti nogu ili gubitka kontrole nad mokrenjem i stolicom) mogu ukazivati na ozbiljan pritisak na korijen živca ili kičmenu moždinu i da ova stanja zahtijevaju hitnu procjenu.
