Bris grla je dijagnostički test kojim se, u cilju utvrđivanja uzročnika infekcije u grlu, uzima bris iz područja grla i krajnika, a zatim se uzorak uzgaja i analizira u laboratorijskim uslovima. Najčešće se koristi kod upale krajnika, bakterijskog faringitisa i sumnje na beta-hemolitički streptokok grupe A, poznat kao „beta“, te se smatra jednom od zlatnih standardnih metoda. Pozitivan rezultat pokazuje da je u grlu prisutna bakterija koja može uzrokovati bolest (na primjer, beta-streptokok), nakon čega se planira ciljana antibiotska terapija. Negativan rezultat ukazuje na to da u kulturi nije utvrđeno prisustvo patogene bakterije; u tom slučaju infekcija je najvjerovatnije virusnog porijekla. Američko društvo za infektivne bolesti (IDSA) preporučuje korištenje brisa grla kao potvrdnog testa, posebno u slučajevima kada je brzi antigenski test negativan, ali klinička sumnja i dalje postoji.
Kada se radi bris grla?
Bris grla se prvenstveno traži kod pacijenata kod kojih postoji sumnja na infekciju grla bakterijskog porijekla. Prema informacijama za pacijente Turskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti, bris grla se obično traži u sljedećim slučajevima:
- Sumnja na streptokoknu infekciju kod pacijenata koji se javljaju s temperaturom, bolovima u grlu i otežanim gutanjem
- Prisustvo bijelo-žutog eksudata (naslaga nalik gnoju) na krajnicima
- Bol u grlu praćen osjetljivim i otečenim limfnim čvorovima na vratu
- Negativan rezultat brzog antigenskog testa na streptokok, ali klinički znakovi upućuju na bakterijsku infekciju
- Utvrđivanje uzročnika kod pacijenata koji imaju ponavljane epizode infekcije grla
- Ispitivanje drugih mogućih uzročnika kod infekcija grla koje ne reaguju na antibiotsku terapiju
Bris grla se rutinski ne preporučuje kod bolova u grlu koji su uglavnom virusnog porijekla i kod kojih su u prvom planu simptomi poput kašlja, curenja nosa i promuklosti.
Kako se radi bris grla i kako se tumače rezultati?
Bris grla se obavlja uzimanjem brisa sterilnim štapićem s krajnika i zadnjeg zida grla. Riječ je o kratkotrajnom postupku koji obično ne uzrokuje bol, osim moguće kratkotrajne nelagode. Uzeti uzorak šalje se u laboratoriju, gdje se uzgaja na posebnim hranjivim podlogama. Prema smjernicama Američkog društva za infektivne bolesti, rezultati su obično dostupni za 24–48 sati; iako je ovaj period duži u odnosu na brzi antigenski test, metoda kulture ima veću tačnost.
Rast beta-hemolitičkog streptokoka grupe A (Streptococcus pyogenes) u kulturi potvrđuje dijagnozu bakterijskog streptokoknog faringitisa i ukazuje na potrebu za antibiotskom terapijom. Izostanak rasta bakterija u kulturi ukazuje na veću vjerovatnoću da je bol u grlu virusnog porijekla i u tom slučaju antibiotska terapija uglavnom nije potrebna.
Uobičajene zablude i činjenice
„Kod svake upale grla potrebno je uraditi bris grla.“ (Uobičajena zabluda)
Bris grla nije potreban kod svake upale grla. Većina upala grla uzrokovana je uobičajenim virusima i prolazi sama od sebe, bez potrebe za testiranjem ili antibioticima. Ljekari obično rade testiranje samo kada simptomi upućuju na bakterijsku infekciju poput streptokoka. (Činjenica)
„Brzi antigenski test i bris grla imaju istu tačnost.“ (Uobičajena zabluda)
Brzi antigenski test i bris grla nemaju istu tačnost. Bris grla je osjetljiviji i smatra se kliničkim zlatnim standardom, dok brzi antigenski test daje rezultate za kraće vrijeme, ali postoji veća mogućnost da se stvarna infekcija ne otkrije. (Činjenica)
„Ako je rezultat brisa grla negativan, nema nikakve infekcije.“ (Uobičajena zabluda)
Negativan rezultat brisa grla znači samo da u laboratorijskom uzorku nije utvrđen rast određene ciljne bakterije ili gljivice; to znači da i dalje može postojati virusna infekcija, drugi mikroorganizam koji nije obuhvaćen testom ili, u rijetkim slučajevima, lažno negativan rezultat. (Činjenica)
„Dok čekamo rezultat brisa grla, odmah treba početi koristiti antibiotik.“ (Uobičajena zabluda)
Važne zdravstvene smjernice preporučuju da se, osim ako pacijent nije ozbiljno bolestan ili postoji visok rizik od komplikacija, s antibiotskom terapijom rutinski ne započinje odmah dok se čekaju rezultati brisa grla. Većina upala grla je virusnog porijekla, a odgađanje terapije do dobijanja rezultata kulture ne povećava rizik od reumatske groznice. Odluku o liječenju ljekar donosi na osnovu kliničkog stanja. (Činjenica)
„Bris grla se jednako često preporučuje djeci i odraslima.“ (Uobičajena zabluda)
Streptokokni faringitis je češći kod djece i mladih, zbog čega se bris grla češće razmatra u ovim dobnim grupama; kod odraslih se klinički simptomi mogu procjenjivati na drugačiji način. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Većina situacija povezanih s postupkom uzimanja brisa grla nije hitna, ali određeni simptomi zahtijevaju brzu medicinsku procjenu.
U sljedećim slučajevima preporučuje se javiti porodičnom ljekaru ili u ambulantu otorinolaringologije:
- Temperatura i bol u grlu traju nekoliko dana
- Otežano gutanje praćeno bijelo-žutim naslagama na krajnicima
- Bol u grlu praćen osjetljivim i otečenim limfnim čvorovima na vratu
- Simptomi traju uprkos antibiotskoj terapiji
U hitnu službu potrebno je javiti se u sljedećim slučajevima:
- Ozbiljne poteškoće s disanjem ili gutanjem
- Nemogućnost govora uz pojačano lučenje sline (posebno kod djece, zbog sumnje na epiglotitis)
- Izražena oteklina i ukočenost vrata
- Naglo pogoršanje općeg stanja praćeno visokom temperaturom
- Jaka vrtoglavica ili poremećaj svijesti uz bol u grlu
Američko društvo za infektivne bolesti naglašava da jaka bol u grlu kod djece, praćena otežanim disanjem, pojačanim lučenjem sline i nemogućnošću govora, može ukazivati na hitno stanje koje ugrožava disajne puteve, poput epiglotitisa, te zahtijeva neodložnu medicinsku procjenu.
