AMH (Anti-Müllerov hormon) test je krvna analiza koja se kod žena radi s ciljem procjene ovarijalne rezerve, odnosno potencijala preostalih jajnih ćelija u tkivu jajnika. AMH proizvode mali folikuli u jajnicima, a njegova vrijednost varira u zavisnosti od dobi žene i ovarijalne rezerve te se često koristi kao pokazatelj u procjeni reproduktivnog zdravlja. Ovo je jedini krvni test koji se može uraditi u bilo kojem periodu menstrualnog ciklusa. AMH test daje informacije o ovarijalnoj rezervi, ali samostalno ne može precizno predvidjeti mogućnost trudnoće ili plodnost. AMH se mjeri u nanogramima po mililitru (ng/mL) ili pikomolima po litru (pmol/L).
Kada se traži AMH test?
Mjerenje AMH-a koristi se u procjeni različitih kliničkih stanja povezanih sa ženskim reproduktivnim zdravljem. Prema kliničkim preporukama Turskog udruženja za ginekologiju i akušerstvo, AMH test se najčešće traži u sljedećim situacijama:
- Procjena ovarijalne rezerve tokom ispitivanja neplodnosti (infertilnosti)
- Planiranje protokola stimulacije jajnika prije postupka vantjelesne oplodnje (IVF)
- Dodatna procjena kod sumnje na sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Sumnja na prijevremenu insuficijenciju jajnika ili ranu menopauzu
- Praćenje ovarijalne rezerve prije i nakon liječenja raka (hemoterapija, radioterapija)
- Procjena rezerve prije i nakon operacije na jajnicima (poput uklanjanja ciste)
- Planiranje postupka zamrzavanja jajnih ćelija
Vrijednost AMH-a, za razliku od drugih hormona poput FSH-a, relativno je stabilna tokom menstrualnog ciklusa, zbog čega se može mjeriti bilo kojeg dana ciklusa. To predstavlja jednu od praktičnih prednosti ovog testa.
Šta pokazuje visoka, a šta niska vrijednost AMH-a?
Niska ili visoka vrijednost AMH-a može ukazivati na različita klinička stanja:
Niska vrijednost AMH-a može biti povezana sa:
- Prirodnim smanjenjem ovarijalne rezerve povezanim sa starenjem
- Prijevremenom insuficijencijom jajnika ili približavanjem ranoj menopauzi
- Prethodnim operacijama na jajnicima (poput uklanjanja ciste)
- Smanjenjem tkiva jajnika nakon hemoterapije ili radioterapije
- Određenim genetskim stanjima (poput Turnerovog sindroma)
Visoka vrijednost AMH-a može biti povezana sa:
- Sindromom policističnih jajnika (PCOS); kod ovih pacijentica AMH je obično povišen zbog većeg broja folikula u jajnicima
- Nekim rijetkim tumorima jajnika (poput tumora granuloznih ćelija)
Česte zablude i činjenice
„Nizak AMH znači da žena ne može zatrudnjeti.“ (Česta zabluda)
Anti-Müllerov hormon (AMH) mjeri broj preostalih jajnih ćelija (ovarijalnu rezervu), ali ne mjeri kvalitet jajnih ćelija, uspješnost ovulacije niti mogućnost ostvarivanja trudnoće. Za prirodno začeće tokom menstrualnog ciklusa dovoljna je samo jedna zdrava jajna ćelija, a mnoge žene s niskim vrijednostima AMH-a zatrudne prirodnim putem ili uz medicinsku pomoć. (Činjenica)
„Visok AMH uvijek znači dobru ovarijalnu rezervu i zdrave jajnike.“ (Česta zabluda)
Visok nivo Anti-Müllerovog hormona (AMH) ne znači uvijek zdrave jajnike ili idealnu plodnost. Ovaj test ne mjeri kvalitet jajnih ćelija niti pravilnost ovulacije, već samo količinu folikula koji sadrže jajne ćelije. Vrlo visoke vrijednosti najčešće ukazuju na sindrom policističnih jajnika (PCOS), što zahtijeva dodatnu procjenu. (Činjenica)
„AMH test precizno predviđa plodnost.“ (Česta zabluda)
AMH test ne može sa sigurnošću predvidjeti plodnost. Ova metoda ne procjenjuje kvalitet jajnih ćelija niti uspješnost prirodne oplodnje, već samo približan broj preostalih folikula koji proizvode jajne ćelije. Samostalno nije dovoljan za konačnu procjenu plodnosti. (Činjenica)
„AMH test ne daje pouzdane rezultate tokom korištenja kontracepcijskih pilula.“ (Česta zabluda)
Kontracepcijske pilule mogu smanjiti nivo AMH-a približno 20 do 30%, zbog čega rezultate treba pažljivo tumačiti. Važno je da se ova informacija podijeli s ljekarom tokom procjene. Međutim, test ne postaje potpuno nevažeći ili nepouzdan, već i dalje može pružiti korisne kliničke informacije. (Činjenica)
„AMH test se koristi samo kod ispitivanja neplodnosti.“ (Česta zabluda)
AMH test nije namijenjen samo istraživanju neplodnosti. Također se može koristiti u procjeni sindroma policističnih jajnika (PCOS), otkrivanju određenih tumora jajnika, planiranju zamrzavanja jajnih ćelija i procjeni sumnje na ranu menopauzu. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Većina situacija povezanih s AMH testom nije hitna i zahtijeva planirani pregled kod ginekologa.
U sljedećim slučajevima preporučuje se obratiti se ginekologu ili ambulanti za reproduktivnu endokrinologiju:
- Nemogućnost ostvarivanja trudnoće nakon godinu dana redovnih odnosa i potreba za procjenom ovarijalne rezerve
- Potreba za mjerenjem AMH-a prije planiranja postupka vantjelesne oplodnje
- Ispitivanje prijevremene insuficijencije jajnika kod žena mlađih od 40 godina sa neredovnim menstruacijama ili izostankom menstruacije
- Procjena mogućnosti očuvanja plodnosti prije liječenja raka
- Procjena hormonskog profila kod sumnje na sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Sam AMH test ne predstavlja hitno stanje, ali određena stanja zbog kojih se test traži (na primjer komplikacije ciste na jajniku praćene jakim bolovima u stomaku) mogu zahtijevati hitnu procjenu.
U sljedećim situacijama potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć:
- Iznenadan jak bol u stomaku ili preponama (sumnja na torziju ili pucanje ciste na jajniku)
- Znakovi naglog i obilnog unutrašnjeg krvarenja zbog pucanja ciste (vrtoglavica, osjećaj nesvjestice)
- Američko udruženje za reproduktivnu medicinu navodi da žene kod kojih je utvrđena niska ovarijalna rezerva imaju korist od pravovremenog razgovora sa specijalistom reproduktivne endokrinologije radi planiranja buduće plodnosti.
