Duboka venska tromboza ili DVT je ozbiljno oboljenje cirkulatornog sistema koje opisuje nastanak krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, i koje, ukoliko se ne liječi, može dovesti do komplikacija opasnih po život. Većina dubokih venskih ugrušaka nastaje u donjem dijelu noge ili natkoljenici. Ako vena otekne, ovo stanje se naziva tromboflebitis. Ukoliko se duboka venska tromboza odvoji i dospije do pluća, može izazvati ozbiljan problem odnosno plućnu emboliju. Američko udruženje za bolesti grudnog koša (CHEST) navodi da se dijagnoza DVT-a treba postaviti kombinacijom procjene kliničke vjerovatnoće, D-dimer testa i metoda snimanja.

Koji su faktori rizika za duboku vensku trombozu?

Duboka venska tromboza može nastati u različitim situacijama u kojima je povećana sklonost zgrušavanju krvi ili usporen protok krvi. Najčešći faktori rizika za DVT su:

Dugotrajna nepokretnost

Duga putovanja avionom ili automobilom, dugotrajno mirovanje u krevetu ili nepokretnost nakon operacije.

Hirurški zahvati

Posebno se rizik značajno povećava nakon velikih ortopedskih operacija, poput operacija kuka ili koljena.

Rak

Određene vrste raka i liječenje hemoterapijom mogu povećati sklonost ka stvaranju krvnih ugrušaka.

Trudnoća i period nakon poroda

Zbog hormonalnih promjena i povećanog pritiska rizik se povećava.

Hormonska terapija

Korištenje kontracepcijskih pilula ili hormonske nadomjesne terapije.

Gojaznost

Prekomjerna tjelesna težina može negativno utjecati na venski krvotok i povećati rizik.

Pušenje

Utječe na zidove krvnih žila i sistem zgrušavanja krvi, stvarajući dodatni faktor rizika.

Nasljedni poremećaji zgrušavanja krvi

Genetska stanja poput mutacije faktora V Leiden.

Starija životna dob

Rizik se povećava sa starenjem.

Ranija historija DVT-a ili plućne embolije.

Koji su simptomi duboke venske tromboze?

Simptomi duboke venske tromboze ponekad mogu biti jasno izraženi, dok u nekim slučajevima mogu potpuno izostati. Najčešći simptomi uključuju:

  • Iznenadno oticanje, najčešće jedne noge
  • Bol ili osjetljivost u zahvaćenoj nozi, posebno u području lista
  • Osjećaj topline i crvenilo noge
  • Zategnutost i sjaj kože na nozi
  • Bol koja se pojačava pri hodanju ili podizanju stopala prema gore

Neki slučajevi DVT-a mogu proći bez ikakvih simptoma, a prvi znak može biti direktno povezan s plućnom embolijom. Zbog toga je kod osoba koje imaju faktore rizika od velike važnosti prepoznavanje mogućih znakova.

Kako se dijagnosticira i liječi duboka venska tromboza?

Dijagnoza DVT-a postavlja se kombinovanom procjenom kliničke vjerovatnoće, laboratorijskih analiza krvi (D-dimer) i metoda snimanja. Smjernice Američkog udruženja za bolesti grudnog koša navode da je dopler ultrasonografija prva metoda izbora za dijagnostiku DVT-a jer je neinvazivna metoda snimanja. D-dimer test može pomoći u isključivanju DVT-a kod pacijenata sa niskom kliničkom vjerovatnoćom, dok se kod visoke sumnje prednost daje snimanju.

Pristup liječenju uključuje:

  • Terapija antikoagulansima (lijekovima za razrjeđivanje krvi) predstavlja osnov liječenja DVT-a.
  • Podizanje noge i kompresijske čarape mogu pomoći u smanjenju otoka.
  • Kod teških ili komplikovanih slučajeva može se razmatrati trombolitička terapija ili interventne metode.
  • Trajanje liječenja zavisi od uzroka nastanka DVT-a i rizika od ponavljanja bolesti te može trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.

Česte zablude i činjenice

„Bol i otok noge uvijek nastaju zbog istegnuća mišića.“ (Česta zabluda)

Iznenadni otok i bol jedne noge, posebno kod osoba koje imaju faktore rizika, treba procijeniti u smislu moguće DVT-a; ove simptome ne treba zamijeniti s običnim istegnućem mišića. (Činjenica)

„DVT se javlja samo kod starijih osoba.“ (Česta zabluda)

Iako se rizik od nastanka krvnih ugrušaka povećava s godinama, duboka venska tromboza može se razviti kod osoba svih dobnih skupina, uključujući mlađe odrasle osobe, adolescente, a rijetko i djecu, posebno kada postoje faktori rizika poput dugih putovanja, operacija, trudnoće ili hormonske terapije. (Činjenica)

„Ako osoba nema simptome DVT-a, nema ni ugrušak.“ (Česta zabluda)

Neki slučajevi DVT-a mogu proći bez simptoma, a prvi znak može biti direktno povezan s plućnom embolijom. Zbog toga je kod osoba sa faktorima rizika važna svijest o mogućnosti nastanka bolesti. (Činjenica)

„Nepokretnost tokom dugog putovanja nije opasna.“ (Česta zabluda)

Dugotrajna nepokretnost, posebno u kombinaciji s drugim faktorima rizika, može usporiti venski protok krvi i povećati rizik od DVT-a. Preporučuje se redovno kretanje i vježbe za noge. (Činjenica)

„Nakon završetka liječenja DVT-a više ne postoji rizik od ponavljanja bolesti.“ (Česta zabluda)

Nakon prestanka uzimanja antikoagulantne terapije, pacijenti i dalje mogu imati rizik od nastanka novog krvnog ugruška, a najveći rizik postoji tokom prvih 6 do 12 mjeseci. DVT se može ponoviti posebno kod pacijenata kod kojih i dalje postoje faktori rizika poput nasljednih poremećaja zgrušavanja ili raka. Zbog toga je važno dugoročno praćenje. (Činjenica)

Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?

Sumnja na duboku vensku trombozu zahtijeva pažljivu procjenu jer može napredovati do potencijalno životno ugrožavajuće komplikacije (plućne embolije).

U sljedećim situacijama preporučuje se bez odlaganja obratiti zdravstvenoj ustanovi:

  • Iznenadno oticanje, bol i osjetljivost jedne noge
  • Crvenilo, osjećaj topline i zategnutost kože na zahvaćenoj nozi
  • Nove tegobe u nozi kod osoba koje imaju faktore rizika (poput nedavne operacije, dugog putovanja ili trudnoće)

U sljedećim situacijama potrebno je odmah otići u hitnu službu jer ovi simptomi mogu ukazivati na plućnu emboliju:

  • Iznenadno otežano disanje
  • Bol u grudima, posebno bol koja se pojačava pri dubokom udahu
  • Ubrzan rad srca ili lupanje srca
  • Iskašljavanje krvi
  • Iznenadna vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice

Pacijenti kod kojih postoji sumnja na DVT trebaju biti procijenjeni bez odlaganja zbog rizika da se ugrušak proširi prema plućima i izazove plućnu emboliju. Simptomi poput iznenadnog otežanog disanja ili bola u grudima predstavljaju upozoravajuće znakove koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Stvoreno na:

08.08.2026 01:22

Ažurirano u:

08.08.2026 01:23

Kreator

Medicana web i uredništvo