Tokom trudnoće, određene infekcije s kojima se buduća majka može susresti imaju poseban značaj za razvoj bebe. Jedna od njih je toksoplazmoza, infektivna bolest koju uzrokuje mikroskopski parazit pod nazivom Toxoplasma gondii. Kod većine zdravih osoba ova infekcija može proći bez izraženih tegoba ili uz blage simptome, ali može predstavljati rizik kada se prvi put dobije tokom trudnoće. Kako bi se spriječile moguće negativne posljedice koje se mogu javiti u trudnoći, od ključne je važnosti prepoznati toksoplazmozu i poznavati načine zaštite.
Šta je toksoplazmoza i zašto predstavlja rizik u trudnoći?
Toksoplazmoza je parazitarna infekcija koja je široko rasprostranjena širom svijeta. Parazit svoj životni ciklus završava u crijevima mnogih sisara, posebno mačaka. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode tri glavna načina prenosa infekcije: kontakt s nedovoljno pečenim ili sirovim mesom, kontakt s mačjim izmetom ili kontaminiranom zemljom te prijenos sa majke na bebu.
Uticaj toksoplazmoze u trudnoći na fetus značajno zavisi od sedmice trudnoće u kojoj je došlo do infekcije. Infekcija u prvom trimestru rjeđe se prenosi na bebu, ali kada do prenosa dođe, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije. Kako trudnoća napreduje, povećava se rizik prenosa sa majke na bebu, dok je stepen mogućeg oštećenja fetusa obično blaži. Iako većina beba s urođenom toksoplazmozom izgleda zdravo pri rođenju, posljedice infekcije mogu se pojaviti u narednim mjesecima ili godinama; gubitak vida, usporen neurološki razvoj i problemi sa sluhom spadaju među kasne znakove.
Osnovni načini zaštite od toksoplazmoze u trudnoći
Kako bi se u trudnoći zaštitilo od toksoplazmoze, prije svega je potrebno poznavati načine prenosa infekcije i primjenjivati odgovarajuće higijenske mjere. Osnovni načini zaštite od toksoplazmoze u trudnoći su sljedeći:
Sigurnost hrane
- Mesni proizvodi ne trebaju se konzumirati bez dovoljne termičke obrade.
- Za crveno meso preporučuje se da unutrašnja temperatura dostigne najmanje 63°C, dok se za piletinu preporučuje 74°C.
- Nakon kontakta sa sirovim mesom ruke treba temeljito oprati sapunom i vodom, a daske za rezanje treba držati odvojeno.
- Povrće i voće treba dobro oprati prije konzumacije i po mogućnosti oguliti.
- Prerađeni hladni mesni proizvodi i sirovo mlijeko također mogu predstavljati moguće izvore infekcije.
Izbjegavanje kontakta s mačjim pijeskom
Mačke predstavljaju glavnog domaćina u životnom ciklusu toksoplazmoze. Kod zaražene mačke parazit u izmetu postaje infektivan 1 do 5 dana nakon izlučivanja. Zbog toga CDC preporučuje da, ukoliko je moguće, čišćenje mačjeg pijeska tokom trudnoće obavlja druga osoba. U neizbježnim situacijama potrebno je koristiti jednokratne rukavice, a nakon toga oprati ruke sapunom. Svakodnevna zamjena mačjeg pijeska sprečava da parazit pređe u infektivni oblik.
Kontakt sa zemljom i okolinom
Vrtlarenje može predstavljati rizik jer uključuje kontakt sa zemljom. Preporučuje se korištenje rukavica i temeljno pranje ruku nakon rada. Pješčana igrališta također mogu biti potencijalni izvor kontaminacije; posebno treba izbjegavati pješčanike koji su ostavljeni na otvorenom.
Putovanje i sigurnost vode
Voda koja nije higijenski obrađena ili potiče iz nepouzdanih izvora također može dovesti do prenosa infekcije. Tokom putovanja u rizična područja preporučuje se korištenje flaširane vode i izbjegavanje sirovih školjki i drugih sirovih morskih plodova.
Česte zablude i činjenice
O toksoplazmozi postoje brojne pogrešne informacije koje su široko rasprostranjene u društvu. Ove zablude mogu posebno kod trudnica izazvati nepotrebnu zabrinutost, ali i dovesti do zanemarivanja stvarnih metoda zaštite.
„Smatra se da će trudnice koje imaju mačku sigurno dobiti infekciju.“ (Česta zabluda)
Mačke koje žive u kući, ne izlaze vani i ne jedu sirovo meso imaju veoma nizak rizik prenosa parazita. Glavni rizik predstavlja nedovoljna zaštita prilikom čišćenja mačjeg pijeska. (Činjenica)
„Da bi se zaštitila od toksoplazmoze, trudnica mora ukloniti mačku iz doma.“ (Česta zabluda)
CDC se ne slaže s ovim stavom. Posjedovanje mačke tokom trudnoće može se sigurno nastaviti uz odgovarajuće higijenske mjere. Dovoljno je da druga osoba čisti pijesak ili da se koriste rukavice. (Činjenica)
„Žene koje su ranije preboljele toksoplazmozu i dalje su pod rizikom tokom trudnoće.“ (Česta zabluda)
Preležana infekcija kod većine zdravih osoba ostavlja trajni imunitet. Trudnice koje imaju IgG pozitivan, a IgM negativan nalaz praktično nemaju rizik od ponovne infekcije. (Činjenica)
„Toksoplazmoza se prenosi samo sirovim mesom.“ (Česta zabluda)
Jedan od glavnih načina prenosa infekcije jeste i kontakt sa zemljom, povrćem ili vodom kontaminiranom mačjim izmetom. Vrtlarenje i konzumacija neopranog povrća također mogu predstavljati rizik. (Činjenica)
„Pozitivan IgM uvijek znači akutnu infekciju.“ (Česta zabluda)
IgM može ostati pozitivan mjesecima, pa čak i godinama nakon preležane infekcije. Zbog toga pozitivan IgM sam po sebi nije dovoljan kriterij za dijagnozu; vrijeme nastanka infekcije treba razjasniti pomoću aviditet testa. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
U sljedećim situacijama potrebno je bez odlaganja javiti se ginekologu ili specijalisti infektologije:
- Ako prije trudnoće nije urađena serologija na toksoplazmozu, a postojao je rizičan kontakt (sirovo meso, mačji pijesak, zemlja)
- Ako je u prvom trimestru serološkim testiranjem utvrđen pozitivan IgM nalaz
- Ako se tokom trudnoće pojave simptomi slični gripi, poput povišene temperature, povećanih limfnih čvorova na vratu i izraženog umora
- Ako se ultrazvučnim pregledom utvrde moždane kalcifikacije, hidrocefalus ili zastoj u rastu fetusa
Ne postoji specifično hitno stanje povezano s toksoplazmozom koje samo po sebi zahtijeva odlazak u hitnu službu. Međutim, ukoliko su prisutni visoka temperatura, jaka glavobolja ili promjene svijesti, potrebno je bez odlaganja potražiti medicinsku pomoć.
