Aneurizma je bolest krvnih žila koja se definiše kao proširenje krvne žile u obliku balona nastalo usljed slabljenja zida arterije. Može se pojaviti u različitim dijelovima tijela i ima različit klinički značaj u zavisnosti od mjesta na kojem nastaje. Među najčešćim vrstama aneurizmi nalaze se cerebralna aneurizma koja nastaje na krvnim žilama mozga, aneurizma aorte koja se razvija na aorti i, rjeđe, periferne arterijske aneurizme koje se javljaju na arterijama nogu. Veliki broj aneurizmi dugo ne daje nikakve simptome, zbog čega se često nazivaju „tihom“ bolešću i najčešće se slučajno otkriju tokom snimanja koje se radi iz nekog drugog razloga. Mnoge aneurizme ne izazivaju nikakve tegobe sve dok ne postanu dovoljno velike ili dok ne dođe do pucanja. Nepuknute aneurizme, u zavisnosti od mjesta na kojem se nalaze, ponekad mogu uzrokovati lokalizirani bol, glavobolju ili pritisak na živce. Puknuta aneurizma predstavlja životno ugrožavajuće hitno medicinsko stanje; poznato je da u mozgu može uzrokovati iznenadnu i izuzetno jaku glavobolju koja se opisuje kao glavobolja „poput udara groma“.
Koje vrste aneurizmi postoje i na kojim krvnim žilama se javljaju?
Aneurizma abdominalne aorte
Predstavlja proširenje dijela aorte (najveće arterije u tijelu) koji prolazi kroz područje želuca ili abdomena. Ovo je najčešća vrsta aneurizme aorte i najčešće se javlja kod starijih osoba koje imaju faktore rizika kao što su visok krvni pritisak, pušenje i prethodno prisustvo ateroskleroze.
Aneurizma torakalne aorte
Predstavlja proširenje dijela aorte koji prolazi kroz grudni koš. Najčešće nastaje zbog visokog krvnog pritiska, otvrdnuća arterija ili iznenadne traume grudnog koša. Može se javiti i u korijenu aorte, uzlaznoj aorti ili luku aorte.
Cerebralna (moždana) aneurizma
To je oslabljeno, prošireno područje na krvnoj žili u mozgu, koje se ponekad naziva i aneurizma „jagode“. Ove aneurizme najčešće ne daju simptome sve dok ne narastu ili ne puknu; njihovo pucanje može dovesti do hemoragijskog moždanog udara.
Aneurizma periferne arterije
Ovaj tip aneurizme zahvata druge arterije koje nisu povezane s aortom ili mozgom; najčešće se javlja u poplitealnoj arteriji iza koljena i obično privlači pažnju zbog rizika od stvaranja krvnih ugrušaka ili poremećaja cirkulacije.
Zašto nastaje aneurizma i koji su faktori rizika?
Glavni uzroci aneurizme povezani su sa slabljenjem zidova arterija. Međutim, ovo stanje može nastati zbog različitih faktora, uključujući oštećenje zida arterije, genetske poremećaje i životne navike koje negativno utiču na zdravlje krvnih žila.
Oštećenje zida arterije
Oštećenje može nastati zbog hipertenzije (visokog krvnog pritiska), koja stvara dodatni pritisak na zid arterije. Drugi uzrok je ateroskleroza; u ovom slučaju arterije se sužavaju i postaju tvrđe zbog nakupljanja naslaga, što dodatno opterećuje zidove krvnih žila.
Genetski faktori
U nekim slučajevima aneurizme su povezane s genetskim poremećajima kao što su Ehlers-Danlosov sindrom, Marfanov sindrom i policistična bolest bubrega. Svaki od ovih poremećaja utiče na vezivno tkivo u tijelu, uključujući tkiva koja čine zidove krvnih žila.
Faktori životnog stila
Pušenje je jedan od najvažnijih faktora životnog stila koji doprinosi razvoju aneurizmi. Ono uzrokuje propadanje zidova arterija i može dodatno pojačati efekte ateroskleroze i hipertenzije.
Postoje li simptomi aneurizme i kako se prepoznaje?
Većina aneurizmi ne daje simptome sve dok ne pređe određenu veličinu ili dok se ne razviju komplikacije; zbog toga se dijagnoza često postavlja slučajno pomoću metoda snimanja kao što su kompjuterizovana tomografija (CT), magnetna rezonanca (MR) ili ultrazvuk, koji se rade iz drugog razloga. Kod velikih aneurizmi aorte može se javiti duboka, stalna bol u području stomaka ili leđa, dok kod velikih cerebralnih aneurizmi mogu nastati iznenadna jaka glavobolja, poremećaji vida ili spušten kapak. Kod aneurizmi perifernih arterija može se primijetiti oteklina na mjestu gdje se osjeća puls ili bol u nozi zbog poremećaja cirkulacije. Preporučuje se da se male aneurizme bez simptoma kod osoba koje pripadaju rizičnim grupama redovno prate putem kontrolnih snimanja.
Kako se aneurizma dijagnosticira i liječi?
Glavne metode snimanja koje se koriste za dijagnosticiranje aneurizme su kompjuterizovana tomografska angiografija, magnetna rezonantna angiografija i ultrazvuk. Izbor metode zavisi od mjesta na kojem se aneurizma nalazi. Kod malih aneurizmi sa niskim rizikom najčešće se primjenjuje pristup redovnog praćenja putem snimanja. Kod aneurizmi koje prelaze određene granice veličine ili koje brzo rastu, mogu se razmatrati hirurška rekonstrukcija ili endovaskularni zahvati (metode liječenja kroz krvne žile). Odluka o liječenju donosi se nakon procjene više faktora, uključujući veličinu aneurizme, njenu lokaciju, opće zdravstveno stanje pacijenta i rizik od pucanja, uz procjenu multidisciplinarnog stručnog tima.
Česte zablude i činjenice
O aneurizmama postoje brojne pogrešne informacije i uvjerenja koja su česta u društvu. Njihovo razjašnjavanje pomaže pacijentima da temu bolje razumiju i donesu informisanije odluke.
„Aneurizma uvijek daje simptome, zato osobe bez simptoma ne mogu imati aneurizmu.“ (Česta zabluda)
Većina nepuknutih aneurizmi ne uzrokuje nikakve simptome i često se nazivaju „tihim“ stanjima. Najčešće se otkrivaju slučajno tokom snimanja koja se rade zbog drugih zdravstvenih problema. (Činjenica)
„Svaka aneurizma će sigurno puknuti i zahtijeva hitnu operaciju.“ (Česta zabluda)
Puknuta aneurizma predstavlja životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva hitnu intervenciju, ali mnoge aneurizme ostaju stabilne, ne pucaju same od sebe i veliki broj njih se prati bez potrebe za hitnom operacijom. (Činjenica)
„Aneurizma se javlja samo kod starijih osoba.“ (Česta zabluda)
Aneurizme mogu pogoditi osobe svih životnih dobi, uključujući djecu, mlade i mlađe odrasle osobe. Iako se najčešće dijagnosticiraju kod odraslih između 30. i 60. godine života, nijedna dobna grupa nije potpuno zaštićena od ovog stanja. (Činjenica)
„Svaka glavobolja ukazuje na moždanu aneurizmu.“ (Česta zabluda)
Nije svaka glavobolja znak moždane aneurizme. Glavobolje povezane s aneurizmom najčešće počinju iznenada, veoma su intenzivne i dosežu vrhunac u roku od nekoliko sekundi. Ljudi ih često opisuju kao „najgoru glavobolju u životu“. Nepuknute aneurizme obično ne daju simptome, ali ponekad mogu uzrokovati lokaliziranu bol, bol u oku ili promjene vida. (Činjenica)
„Prestanak pušenja može smanjiti veličinu postojeće aneurizme.“ (Česta zabluda)
Prestanak pušenja ne može smanjiti veličinu postojeće aneurizme. Međutim, prestanak korištenja duhana jedan je od najvažnijih koraka nakon postavljanja dijagnoze, jer može značajno usporiti rast aneurizme i u velikoj mjeri smanjiti rizik od njenog pucanja. (Činjenica)
Kada se treba obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Iznenadna glavobolja koja se opisuje kao najjača glavobolja u životu, praćena mučninom, povraćanjem, poremećajem svijesti ili ukočenošću vrata, predstavlja hitno stanje zbog mogućeg pucanja moždane aneurizme i zahtijeva neodložan odlazak u hitnu službu. Slično tome, iznenadan i jak bol u području stomaka ili leđa, nagli pad krvnog pritiska ili gubitak svijesti mogu ukazivati na pucanje aneurizme aorte i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Osobe koje imaju poznatu aneurizmu ili porodičnu historiju aneurizmi trebaju se uputiti na redovne kontrole kod specijaliste vaskularne hirurgije ili neurohirurgije, čak i kada nemaju simptome. Osobe kod kojih je aneurizma slučajno otkrivena tokom snimanja također se trebaju javiti odgovarajućem specijalisti radi procjene veličine i rizika.
