Alopecija areata je kožno oboljenje koje uzrokuje lokalizirani gubitak kose, najčešće na vlasištu, a nastaje kada imuni sistem greškom napadne folikule dlake. U narodu je poznata i kao opadanje kose u pečatima ili „šugavost kose“. Dok se kod nekih osoba javlja gubitak kose samo na nekoliko manjih područja, kod drugih može doći do opsežnijeg opadanja. Da li kosa ponovo izraste? Kod većine osoba opala kosa može ponovo izrasti s vremenom. Međutim, period potreban za ponovni rast kose i mogućnost ponovne pojave opadanja razlikuju se od osobe do osobe. Dok se kod nekih slučajeva stanje spontano poboljša, kod određenih osoba može biti potrebno liječenje.
Šta je alopecija areata i zašto nastaje?
Alopecija areata se najčešće manifestuje jasno ograničenim područjima gubitka kose na vlasištu, koja su okruglog ili ovalnog oblika. Javlja se kod približno dva posto svjetske populacije i može pogoditi osobe svih dobnih grupa.
Alopecija areata je autoimuna bolest koja nastaje kada imuni sistem greškom prepozna folikule dlake kao metu. Ovaj proces pokreće upalnu reakciju u folikulima dlake, što dovodi do opadanja kose. Iako tačan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat, smatra se da zajednički uticaj genetske predispozicije i određenih faktora iz okoline ima važnu ulogu. Istovremeno, alopecija areata se često može povezivati s drugim autoimunim bolestima, poput bolesti štitne žlijezde, dijabetesa tipa 1 i vitiliga. Stres, infekcije ili hormonalne promjene mogu pokrenuti ili pogoršati bolest, ali se ne smatraju njenim jedinim „uzrokom“.
Da li je moguć ponovni rast kose kod alopecije areate?
Kada se posmatra prirodni tok bolesti, kod značajnog broja slučajeva, posebno kod ograničenih i novonastalih oblika, kosa može ponovo izrasti čak i bez liječenja. Alopecija areata nije ožiljna bolest, što znači da ne dovodi do trajnog uništenja folikula dlake. Budući da područje izbočine folikula (bulge regija), u kojem se nalaze folikularne matične ćelije, ostaje očuvano, potencijal za ponovni rast kose uglavnom se zadržava.
Međutim, sljedeće situacije mogu ukazivati na složeniji tok bolesti:
- Širenje gubitka kose na cijelo vlasište (alopecija totalis) ili zahvatanje svih dlaka na tijelu (alopecija universalis)
- Početak bolesti u djetinjstvu i dugotrajan tok bolesti
- Prisustvo promjena na noktima
- Postojanje bolesti u porodičnoj anamnezi
- Ofijazis obrazac (zahvatanje rubnih područja vlasišta)
Prisustvo ovih faktora rizika može ukazivati na ograničeniji odgovor na liječenje, ali nijedan od njih ne znači nužno da će ishod biti negativan.
Mogućnosti liječenja alopecije areate i njihov uticaj na rast kose
Iako ne postoji definitivni tretman koji u potpunosti uklanja alopeciju areatu, postoje različite terapijske mogućnosti koje mogu smanjiti napad imunog sistema na folikule dlake i podržati ponovni rast kose. Kod slučajeva koji zahvataju ograničen broj manjih područja, jedna od najčešće korištenih prvih opcija liječenja su injekcije kortikosteroida koje se primjenjuju direktno na zahvaćena područja. Ovaj tretman djeluje tako što potiskuje lokalni autoimuni odgovor i može pomoći ponovnom pokretanju rasta kose.
Lokalni minoksidil, kortikosteroidne kreme i antralin često se koriste kao dodatna terapija. Posljednjih godina jedan od značajnijih napredaka u liječenju alopecije areate jeste sve šira primjena JAK inhibitora. Lijekovi poput baricitiniba i ritlecitiniba djeluju tako što smanjuju napad imunog sistema na folikule dlake. Kliničke studije pokazale su da ovi tretmani kod određenih pacijenata, posebno onih s opsežnim i težim gubitkom kose, mogu značajno podržati ponovni rast kose.
Kontaktna imunoterapija (DPCP ili SADBE) još je jedna mogućnost koja se primjenjuje u specijaliziranim centrima kod proširenih oblika bolesti. Fototerapija se kod određenih grupa pacijenata može koristiti kao dodatna terapija. Izbor liječenja dermatolog planira individualno, u zavisnosti od proširenosti bolesti, trajanja simptoma, starosti pacijenta i drugih zdravstvenih stanja.
Uobičajene zablude i činjenice
O alopeciji areati često postoje informacije zasnovane na pričama i pogrešna uvjerenja. Njihovo ispravljanje može pomoći pacijentima da donesu informisanije odluke o bolesti i mogućnostima liječenja.
„Stres je jedini uzrok alopecije areate.“ (Uobičajena zabluda)
Stres može biti faktor koji pokreće bolest, ali alopecija areata je prvenstveno posljedica autoimunog procesa. Genetska predispozicija i poremećaji funkcije imunog sistema predstavljaju osnovne faktore. (Činjenica)
„Alopecija areata je trajna i kosa više nikada neće izrasti.“ (Uobičajena zabluda)
Budući da folikuli nisu uništeni, potencijal za rast kose ostaje očuvan. Posebno kod ograničenih oblika bolesti kosa može ponovo izrasti spontano ili uz liječenje. (Činjenica)
„Proizvodi za njegu kose ili promjena prehrane liječe alopeciju areatu.“ (Uobičajena zabluda)
Zdrava prehrana doprinosi općem zdravlju, ali alopecija areata je specifična autoimuna bolest i ovakve promjene same po sebi ne mijenjaju tok bolesti. (Činjenica)
„Alopecija areata je zarazna.“ (Uobičajena zabluda)
Alopecija areata nije infekcijska bolest, već bolest autoimunog porijekla i ne može se prenijeti na druge osobe. (Činjenica)
„Ako se liječenje jednom primijeni, bolest se trajno izliječi.“ (Uobičajena zabluda)
Alopecija areata je bolest koja se može ponavljati. Čak i kada kosa izraste nakon liječenja, bolest se u budućnosti može ponovo aktivirati, zbog čega je potrebno dugoročno praćenje. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
U slučaju dijagnoze ili sumnje na alopeciju areatu potrebno je obratiti se dermatologu u sljedećim situacijama:
- Kada se na vlasištu pojave novoosnovana, jasno ograničena područja gubitka kose
- Kada se postojeća područja opadanja brzo povećavaju
- Kada počne opadanje obrva, trepavica ili dlaka na drugim dijelovima tijela
- Kada se primijete udubljenja na noktima (pitting), linije ili promjene oblika noktiju
- Kada se kod osoba s historijom autoimunih bolesti poput bolesti štitne žlijezde ili dijabetesa pojave promjene na koži
Alopecija areata nije bolest zbog koje je potrebno hitno obraćanje hitnoj službi. Međutim, ako je gubitak kose praćen povišenom temperaturom, izraženim umorom, bolovima u zglobovima ili osipom na koži, može biti potrebno upućivanje u internističku ili reumatološku ambulantu radi detaljne procjene.
