Alzheimerova bolest je progresivno i nepovratno oboljenje mozga koje postepeno narušava pamćenje i kognitivne sposobnosti te predstavlja najčešći uzrok demencije. Vremenom oboljelima postaje teško obavljati čak i najjednostavnije svakodnevne aktivnosti. Početak Alzheimerove bolesti označava period u kojem bolest još nije dostigla uznapredovalu fazu, ali su promjene u pamćenju i kognitivnim funkcijama već primjetne. Problemi s pamćenjem često predstavljaju prve simptome bolesti. Poteškoće u pronalaženju odgovarajućih riječi, razumijevanju vizuelnih prikaza i prostornih odnosa te slabljenje sposobnosti rasuđivanja i donošenja odluka također mogu ukazivati na ranu fazu Alzheimerove bolesti. Ovi rani simptomi često se pogrešno pripisuju normalnom procesu starenja, zbog čega se dijagnoza nerijetko postavlja sa zakašnjenjem. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama za demenciju naglašava da rano postavljanje dijagnoze ima ključnu ulogu u usporavanju napredovanja bolesti i očuvanju kvaliteta života.
Koji su prvi simptomi početne faze Alzheimerove bolesti?
Rana faza Alzheimerove bolesti najčešće se manifestuje blagim gubitkom pamćenja, poteškoćama u usvajanju novih informacija, problemima s pronalaženjem riječi te blagim promjenama ličnosti ili raspoloženja. Iako osoba može djelovati potpuno zdravo, postepeno joj postaje sve teže razumjeti i snalaziti se u svijetu oko sebe. Najčešće i osoba i njena porodica tek postepeno primjećuju da nešto nije u redu. Smjernice Američke akademije za neurologiju za procjenu demencije navode da je blagi kognitivni poremećaj često prvi klinički znak Alzheimerove bolesti. U ovom periodu često se uočavaju sljedeći simptomi:
- Poteškoće s prisjećanjem nedavnih događaja, zakazanih termina ili razgovora
- Često ponavljanje istog pitanja u kratkim vremenskim razmacima
- Učestalo ostavljanje svakodnevnih predmeta (ključeva, naočala, telefona) na pogrešnim mjestima
- Teškoće u pronalaženju poznatih riječi i zastajkivanje tokom govora
- Problemi s planiranjem, plaćanjem računa ili organizacijom zadataka koji zahtijevaju više koraka
- Povremena zbunjenost u vezi s datumom, godišnjim dobom ili mjestom na kojem se osoba nalazi
- Povlačenje iz društvenih aktivnosti ili hobija u kojima je osoba ranije uživala
Kada se ovi simptomi javljaju pojedinačno, često se zanemaruju. Međutim, ako se tokom nekoliko mjeseci nagomilavaju i počnu ometati svakodnevni život, mogu predstavljati važan znak početka Alzheimerove bolesti.
Razlika između uobičajene zaboravnosti i početka Alzheimerove bolesti
Uobičajena zaboravnost povezana sa starenjem podrazumijeva prolazne probleme s pamćenjem, pri čemu se osoba kasnije ipak prisjeti zaboravljenih detalja. Kod početka Alzheimerove bolesti zaboravljene informacije se uglavnom više ne mogu prizvati, osoba često nije ni svjesna da je nešto zaboravila, a poteškoće s vremenom počinju uticati na složenije aktivnosti poput obavljanja posla, upravljanja finansijama ili vožnje automobila. Smjernice Turskog neurološkog društva za dijagnostiku demencije navode da se ova razlika utvrđuje detaljnom anamnezom i neuropsihološkim testovima, pri čemu su zapažanja članova porodice od velikog značaja.
Za razlikovanje ova dva stanja mogu poslužiti sljedeći pokazatelji:
Uobičajena zaboravnost povezana sa starenjem
- Privremeno zaboravite nečije ime, ali ga se kasnije prisjetite.
- Osoba može samostalno živjeti i obavljati svakodnevne aktivnosti bez pomoći.
- Povremeno donese lošu odluku, ali uglavnom zadržava sposobnost pravilnog prosuđivanja.
- Ključeve ili druge predmete može ostaviti na pogrešnom mjestu, ali ih obično pronađe prisjećajući se svojih prethodnih koraka.
Početak Alzheimerove bolesti
- Osoba često zaboravlja nedavno naučene informacije, važne datume ili događaje i ne može ih se prisjetiti ni uz podsjećanje.
- Ima poteškoća u obavljanju poznatih svakodnevnih zadataka, poput pripreme jela po poznatom receptu ili upravljanja kućnim budžetom.
- Primjetne su promjene u sposobnosti rješavanja problema, planiranja i donošenja odluka.
- Predmete ostavlja na neuobičajenim i nelogičnim mjestima te može optuživati druge da su ih uzeli.
- Zaboravlja često korištene riječi, miješa pojmove i teško prati razgovor.
Česte zablude i činjenice
„Zaboravnost je prirodan dio starenja i ne znači nužno Alzheimerovu bolest.“ (Česta zabluda)
Ova tvrdnja je tačna. Povremena zaboravnost, poput trenutnog gubitka ključeva ili zaboravljanja imena poznanika, može biti normalan dio procesa starenja. To ne znači automatski da osoba ima Alzheimerovu bolest ili drugi oblik demencije. Međutim, kada zaboravnost počne ometati svakodnevno funkcionisanje, potrebno je obaviti medicinsku procjenu. (Činjenica)
„Početak Alzheimerove bolesti javlja se samo kod veoma starih osoba.“ (Česta zabluda)
Ne. Iako rizik značajno raste s godinama, kod približno 5–6% oboljelih simptomi se pojavljuju prije 65. godine života. Ovo stanje naziva se rano nastala Alzheimerova bolest i najčešće pogađa osobe u četrdesetim i pedesetim godinama života. (Činjenica)
„Dobar rezultat na testu pamćenja u potpunosti isključuje rizik od Alzheimerove bolesti.“ (Česta zabluda)
Alzheimerova bolest može započeti u mozgu godinama prije pojave primjetnih simptoma. U ranoj fazi standardni testovi mogu biti uredni, pa su ponekad potrebne detaljne neuropsihološke procjene i dijagnostičko snimanje. (Činjenica)
„Lijekovi nemaju koristi u početnoj fazi Alzheimerove bolesti jer će bolest svakako napredovati.“ (Česta zabluda)
Iako Alzheimerova bolest trenutno nema potpuno izlječenje, rano započinjanje terapije može imati značajne koristi. Pokazano je da inhibitori holinesteraze i terapije koje djeluju na amiloidne proteine imaju najveći učinak upravo u ranim fazama bolesti, jer mogu usporiti pogoršanje simptoma i produžiti period samostalnog funkcionisanja. (Činjenica)
„Početak Alzheimerove bolesti utiče samo na pamćenje.“ (Česta zabluda)
Iako je gubitak pamćenja najčešći rani simptom, Alzheimerova bolest može već u početnoj fazi zahvatiti i druge kognitivne funkcije, uključujući govor, pažnju, vizuoprostorne sposobnosti i donošenje odluka. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Preporučuje se pregled kod neurologa ili gerijatra ako su prisutni:
- Zaboravnost, učestalo postavljanje istih pitanja, gubljenje stvari ili poteškoće u organizaciji svakodnevnih aktivnosti kod bliske osobe.
- Promjene ličnosti, promjene raspoloženja ili izražena sumnjičavost.
Situacije koje zahtijevaju hitan odlazak u hitnu službu:
- Iznenadna i izražena zbunjenost ili poremećaj svijesti
- Iznenadni poremećaj govora
- Iznenadna slabost jedne strane tijela ili poremećaj hoda
Ovakvi simptomi, za razliku od Alzheimerove bolesti, mogu ukazivati na moždani udar ili drugo hitno neurološko stanje koje zahtijeva brzu medicinsku procjenu.
Pristup i praćenje u početnoj fazi Alzheimerove bolesti
Kada se bolest dijagnostikuje u ranoj fazi, pristup liječenju uključuje primjenu lijekova, provođenje kognitivnih vježbi, redovnu fizičku aktivnost i održavanje društvenih kontakata. Aktuelne smjernice Udruženja za Alzheimerovu bolest (Alzheimer's Association) navode da mediteranski način ishrane i redovno aerobno vježbanje mogu pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja. Važno je i aktivno uključivanje članova porodice u proces liječenja, prilagođavanje doma kako bi bio sigurno okruženje za oboljelu osobu te pravovremeno planiranje buduće njege i podrške.
