Nizak krvni pritisak ili hipotenzija općenito se definiše kao vrijednost niža od 90/60 mmHg, odnosno stanje u kojem je sila kojom krv djeluje na zidove arterija preniska. Međutim, ne treba zaboraviti da same ove vrijednosti nisu dovoljne za procjenu, već da ih je potrebno tumačiti u skladu sa životnom dobi osobe, postojećim bolestima i prisutnim simptomima. Iako je nizak krvni pritisak najčešće bezopasan i ne izaziva simptome, kada vitalni organi ne dobijaju dovoljno krvi bogate kisikom može dovesti do vrtoglavice, nesvjestice ili umora. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava da hipotenziju treba pažljivo pratiti, posebno kod starijih osoba i osoba s postojećim kardiovaskularnim bolestima.
Vrste niskog krvnog pritiska
Hipotenzija nije jedno jedinstveno stanje, već skup poremećaja koji nastaju različitim mehanizmima i pod utjecajem različitih okidača.
Posturalna hipotenzija
Nagli pad krvnog pritiska najčešće se javlja prilikom ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja. Ovo stanje naziva se posturalna ili ortostatska hipotenzija. Nastaje kada kardiovaskularni ili nervni sistem ne reaguje adekvatno na naglu promjenu položaja tijela.
Hipotenzija uzrokovana poremećajem nervnog sistema
Ova vrsta hipotenzije može se javiti nakon dužeg stajanja. Smatra se da nastaje zbog poremećaja u komunikaciji između mozga i srca. Češće se javlja kod mlađih osoba.
Hipotenzija nakon obroka
Ponekad krvni pritisak opadne jedan do dva sata nakon obroka. Smatra se da je razlog tome zadržavanje krvi u krvnim sudovima želuca i crijeva. Najčešće se javlja kod starijih osoba koje imaju povišen krvni pritisak ili oboljenja nervnog sistema, poput Parkinsonove bolesti. Obično se javlja nakon obilnih obroka bogatih ugljikohidratima.
Hipotenzija povezana sa šokom
Riječ je o teškom obliku hipotenzije koji se razvija kod ozbiljnih infekcija, obilnog krvarenja, srčanog zatajenja ili teške alergijske reakcije.
Multipla sistemska atrofija s ortostatskom hipotenzijom
Ova rijetka vrsta niskog krvnog pritiska javlja se u ležećem položaju. Zahvata autonomni nervni sistem koji kontroliše krvni pritisak, disanje i srčani ritam.
Uzroci niskog krvnog pritiska
Uzrok niskog krvnog pritiska nije uvijek jasno utvrđen i može biti povezan sa širokim spektrom različitih faktora. Može biti povezan sa:
- Trudnoćom
- Dehidracijom
- Hormonalnim poremećajima poput hipotireoze, dijabetesa ili niskog nivoa šećera u krvi (hipoglikemije)
- Određenim lijekovima koji se izdaju bez recepta
- Određenim lijekovima na recept koji se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, depresije ili Parkinsonove bolesti
- Srčanim zatajenjem
- Srčanim aritmijama (poremećajima srčanog ritma)
- Bolestima srčanih zalistaka
- Širenjem (dilatacijom) krvnih sudova
- Toplotnom iscrpljenošću ili toplotnim udarom
- Bolestima jetre
- Dugotrajnim mirovanjem u krevetu
Anemijom uzrokovanom nedostatkom vitamina B12, željeza ili folne kiseline
Simptomi niskog krvnog pritiska
Simptomi hipotenzije razlikuju se u zavisnosti od brzine i stepena pada krvnog pritiska. Blaga i hronična hipotenzija ponekad ne izaziva nikakve simptome. Međutim, najčešći simptomi uključuju:
- Vrtoglavicu ili osjećaj ošamućenosti
- Nesvjesticu
- Zamućen vid
- Izražen umor i slabost
- Poteškoće s koncentracijom ili konfuziju
- Mučninu
- Hladnu, blijedu i znojnu kožu
- Ubrzan ili slab puls
Proces postavljanja dijagnoze
Nizak krvni pritisak ne znači uvijek da postoji zdravstveni problem. Međutim, ako imate simptome hipotenzije, nakon detaljnog razgovora s pacijentom i fizikalnog pregleda mogu se zatražiti kompletna krvna slika, analiza elektrolita, testovi funkcije bubrega i štitne žlijezde, određivanje nivoa šećera u krvi te hormonalne analize kako bi se utvrdio osnovni uzrok.
Krvni pritisak treba mjeriti u različitim položajima tijela i u različito doba dana. Kod sumnje na ortostatsku hipotenziju upoređuju se vrijednosti izmjerene u ležećem i stojećem položaju. Ako postoji sumnja na srčani uzrok, dijagnostika se dopunjuje elektrokardiografijom (EKG) i ehokardiografijom.
Liječenje niskog krvnog pritiska i preporuke za način života
Pristup liječenju određuje se prema vrsti hipotenzije i njenom osnovnom uzroku.
Promjene životnog stila
- Povećati unos soli (isključivo prema preporuci ljekara)
- Jesti manje, a češće obroke
- Piti dovoljno vode kako bi se spriječila dehidracija
- Izbjegavati dugotrajno stajanje
- Podići uzglavlje kreveta
Medicinsko liječenje
Prilagođavanje ili prekid terapije lijekovima koji snižavaju krvni pritisak
Po potrebi se mogu propisati lijekovi poput fludrokortizona ili midodrina za povećanje krvnog pritiska.
Medicinska pomagala
Mogu se preporučiti kompresijske čarape kako bi se smanjilo zadržavanje krvi u nogama.
Hirurško liječenje
Operativni zahvat je rijetko potreban i primjenjuje se samo ako je hipotenzija posljedica strukturnog problema koji se može hirurški korigovati.
Česte zablude i činjenice
„Nizak krvni pritisak nikada nije opasan, nije važan kao visok krvni pritisak.“ (Česta zabluda)
Iako je nizak krvni pritisak (hipotenzija) dugoročno uglavnom manje zabrinjavajući od visokog krvnog pritiska (hipertenzije) kada je riječ o riziku od kardiovaskularnih bolesti, hipotenzija koja prati šok, ortostatsku sinkopu ili zatajenje organa može predstavljati životno ugrožavajuće stanje. Posebno kod starijih osoba značajno povećava rizik od padova i prijeloma. (Činjenica)
„Slani krekeri i ayran trajno rješavaju nizak krvni pritisak.“ (Česta zabluda)
Ne, konzumiranje slanih krekera i ayrana ne može trajno izliječiti nizak krvni pritisak (hipotenziju). Ove metode predstavljaju privremeno rješenje kojim se povećava volumen krvi i krvni pritisak, ali ne liječe osnovni uzrok problema. Iako mogu kratkotrajno pomoći, ne preporučuju se kao dugoročno rješenje. (Činjenica)
„Osobe s niskim krvnim pritiskom nikada neće imati visok krvni pritisak.“ (Česta zabluda)
Ne, nije tačno da osobe koje imaju trajno nizak krvni pritisak (hipotenziju) nikada neće razviti visok krvni pritisak (hipertenziju). Iako je nizak krvni pritisak često povezan s boljim kardiovaskularnim zdravljem, promjene na krvnim sudovima koje nastaju starenjem mogu utjecati na porast krvnog pritiska. (Činjenica)
„Nizak krvni pritisak ne može se liječiti lijekovima.“ (Česta zabluda)
Iako većina slučajeva niskog krvnog pritiska, posebno kada nema simptoma, ne zahtijeva lijekove i može se kontrolisati promjenama životnih navika (poput povećanog unosa soli i tečnosti), simptomatska ili hronična hipotenzija često se može uspješno liječiti lijekovima. (Činjenica)
„Ako nesvjestica prođe, više nije potrebno ići ljekaru.“ (Česta zabluda)
Iako mnoge epizode nesvjestice (sinkope) uzrokovane prolaznim padom krvnog pritiska nisu opasne, pretpostavka da će se nakon toga sve automatski normalizovati može biti rizična. Preporučuje se pregled kod ljekara kako bi se utvrdio uzrok nesvjestice i isključila ozbiljna zdravstvena stanja. (Činjenica)
Kada se javiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Obratite se porodičnom ljekaru ili specijalisti interne medicine ako imate:
- Česte epizode vrtoglavice ili osjećaja ošamućenosti
- Redovne smetnje s ravnotežom prilikom ustajanja
- Trajno nizak krvni pritisak bez poznate bolesti
- Potrebu za procjenom utjecaja postojeće terapije na krvni pritisak
Situacije koje zahtijevaju upućivanje kardiologu ili neurologu:
- Ponavljane nesvjestice ili osjećaj da ćete se onesvijestiti
- Nizak krvni pritisak praćen lupanjem srca i bolom u grudima
- Ortostatska hipotenzija koja ozbiljno narušava kvalitet života
Situacije u kojima je potrebno javiti se hitnoj službi:
- Naglo nastao i izražen pad krvnog pritiska praćen promjenama svijesti
- Hipotenzija koja se razvila nakon obilnog krvarenja, povraćanja ili proljeva
- Hladna, blijeda i znojna koža uz ubrzan i slab puls (znaci šoka)
- Znaci anafilaktičke reakcije: otežano disanje, oticanje lica i jezika uz pad krvnog pritiska
- Nizak krvni pritisak praćen bolom u grudima, otežanim disanjem ili simptomima moždanog udara
