Dismenore je menstrualni poremećaj karakteriziran jakim i učestalim menstrualnim grčevima i bolovima povezanim s menstruacijom. To je značajan zdravstveni problem koji pogađa žene tokom reproduktivnog perioda života i ne predstavlja samo fiziološku tegobu, već direktno utiče na kvalitet života, uspjeh u školi i radnu produktivnost. Ovo stanje može biti primarno ili sekundarno. Primarna dismenore obično počinje u adolescenciji, a njen intenzitet se može smanjiti sa starenjem i nakon trudnoće. Češća je od sekundarne dismenore. Sekundarna dismenore najčešće počinje u odrasloj dobi. Iako se dismenore (menstrualni bolovi) može javiti kod svake adolescentice ili mlade žene, rizik je veći kod pušačica, žena koje konzumiraju alkohol tokom menstruacije, osoba s prekomjernom tjelesnom težinom te onih koje su prvu menstruaciju dobile prije 11. godine života. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dismenoreja je među najčešćim ginekološkim tegobama kod žena reproduktivne dobi, a njena prevalencija kreće se između 45 i 95 posto.
Dismenore: šta je to i koje vrste postoje?
Dismenore se u kliničkoj praksi dijeli na dvije osnovne vrste: primarnu i sekundarnu.
Kod osoba s primarnom dismenorejom, kontrakcije maternice nastaju zbog hemijske neravnoteže u organizmu, posebno zbog prostaglandina i arahidonske kiseline koji kontrolišu kontrakcije maternice. Simptomi obično počinju tokom adolescencije nakon uspostavljanja menstrualnog ciklusa, a grčevi maternice mogu trajati tokom cijelog života.
Sekundarna dismenore najčešće nastaje kao posljedica drugih medicinskih stanja, prije svega endometrioze. Endometrioza je stanje u kojem se tkivo slično sluznici maternice nalazi izvan maternice, najčešće na drugim reproduktivnim organima, gdje može uzrokovati unutrašnja krvarenja, infekcije i bolove u maloj karlici. Obično se javlja kasnije u životu.
Drugi mogući uzroci sekundarne dismenore uključuju:
- Upalnu bolest karlice (PID)
- Miome maternice
- Abnormalnu trudnoću (npr. spontani pobačaj, vanmaternična trudnoća)
- Infekcije, tumore ili polipe u karličnoj šupljini
Koji su simptomi dismenore?
Simptomi primarne dismenore počinju 1–2 dana prije menstruacije, dostižu vrhunac tokom prvih 48–72 sata i u većini slučajeva spontano prolaze. Tipični simptomi uključuju:
- Grčeve u donjem dijelu stomaka
- Bol u donjem dijelu stomaka i/ili donjem dijelu leđa
- Bol koji se širi prema nogama
- Mučninu, povraćanje i/ili proljev
- Umor i slabost
- Nesvjesticu
- Glavobolje
- Osjećaj nadutosti
- Sekundarna dismenore može biti praćena dodatnim simptomima kao što su bolovi u karlici koji traju i van menstruacije, bol tokom spolnog odnosa, peckanje pri mokrenju te produžena ili neredovna krvarenja.
Kako se postavlja dijagnoza dismenore?
Dijagnoza dismenore započinje uzimanjem detaljne medicinske anamneze, podataka o menstrualnom ciklusu i simptomima, nakon čega slijedi fizički pregled koji može uključivati i ginekološki pregled. Dijagnoza primarne dismenore uglavnom se postavlja na osnovu kliničke procjene. Ako postoji sumnja na sekundarni uzrok, mogu se zatražiti dodatne pretrage:
- Transvaginalni ili abdominalni ultrazvuk (miomi, endometriomi, adenomioza)
- MRI male karlice (posebno kod sumnje na endometriozu)
- Laparoskopija (zlatni standard za dijagnostiku endometrioze)
- Parametri infekcije (kod sumnje na upalnu bolest karlice)
- Nivo CA-125 (može biti koristan u praćenju endometrioze)
Pristupi liječenju dismenore
Liječenje zavisi od intenziteta bola i osnovnog uzroka. Ako su bolovi posljedica upalne bolesti karlice (PID) ili spolno prenosivih infekcija, ljekar će propisati antibiotike kako bi uklonio infekciju. Ostale mogućnosti liječenja uključuju:
- Nesteroidne antiinflamatorne lijekove (NSAIL), koji se mogu nabaviti bez recepta ili na recept. Njihova učinkovitost je veća ako se počnu uzimati 1–2 dana prije početka menstruacije ili pri prvim znakovima bola.
- Lijekove protiv bolova poput paracetamola ili jače analgetike na recept.
- Antidepresive, koji se ponekad propisuju za smanjenje promjena raspoloženja povezanih s predmenstrualnim sindromom.
Ljekar također može preporučiti hormonske metode kontracepcije. One mogu biti u obliku tableta, flastera, vaginalnog prstena, injekcija, implantata ili intrauterinog uloška (spirale). Hormoni sprečavaju ovulaciju i na taj način pomažu u kontroli menstrualnih bolova. Operativni zahvati mogu se koristiti za liječenje endometrioze ili mioma maternice kada druge terapije nisu uspješne. Operacijom se uklanjaju implantati endometrioze, miomi ili ciste. U rijetkim slučajevima, kada nijedan drugi tretman ne daje rezultate, a bolovi su izrazito jaki, može se razmotriti uklanjanje maternice (histerektomija). Ova opcija dolazi u obzir samo za osobe koje više ne planiraju imati djecu.
Uobičajene zablude i činjenice
„Menstrualni bolovi su normalni i treba ih trpjeti.“ (Uobičajena zabluda)
Ne, iako je blaga nelagoda česta, jaki bolovi koji ometaju svakodnevni život ne smatraju se normalnim i ne treba ih jednostavno trpjeti. (Činjenica)
„Dismenore se javlja samo kod mladih djevojaka.“ (Uobičajena zabluda)
Ne, dismenore se ne javlja samo kod mladih djevojaka. Može pogoditi osobe koje imaju menstruaciju u bilo kojoj životnoj dobi. Primarna dismenore je češća u mlađim godinama, dok se sekundarna dismenore često javlja u tridesetim i četrdesetim godinama zbog stanja poput endometrioze ili mioma. (Činjenica)
„Nakon poroda menstrualni bolovi prolaze.“ (Uobičajena zabluda)
Porod može doprinijeti smanjenju primarne dismenore kod nekih žena, ali to nije pravilo za sve. Kod sekundarne dismenore porod ne uklanja osnovnu bolest. (Činjenica)
„Korištenje lijekova protiv bolova stvara ovisnost i štetno je.“ (Uobičajena zabluda)
Kratkotrajna upotreba nesteroidnih antiinflamatornih lijekova prema preporuci ljekara sigurna je i učinkovita metoda liječenja. Nepotrebno trpljenje bola smanjuje kvalitet života. (Činjenica)
Svaki menstrualni bol ima isti uzrok.“ (Uobičajena zabluda)
Ne, menstrualni grčevi kod dismenore ne nastaju uvijek iz istog razloga. Uglavnom se dijele na primarnu dismenoreju (bol koji nije povezan s bolešću) i sekundarnu dismenoreju (bol uzrokovan osnovnim zdravstvenim stanjem). Zbog toga je pravilna dijagnoza od ključne važnosti za odabir odgovarajućeg liječenja. (Činjenica)
Kada se javiti ljekaru, a kada hitnoj službi?
Potrebno je javiti se specijalisti ginekologije i akušerstva u sljedećim situacijama:
- Jaki bolovi tokom svake menstruacije koji ometaju svakodnevni život
- Bolovi koji ne reagiraju na terapiju nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima
- Bolovi u karlici koji traju i izvan menstruacije
- Bol tokom spolnog odnosa
- Bolovi praćeni neredovnim menstruacijama ili abnormalnim krvarenjem
- Osobe koje planiraju trudnoću i kod kojih simptomi traju uprkos liječenju
Potrebno je javiti se porodičnom ljekaru u sljedećim situacijama:
- Prvi put nastali menstrualni bolovi blagog do umjerenog intenziteta
- Potreba za savjetovanjem o kontroli bola i izboru terapije
Potrebno je javiti se hitnoj službi u sljedećim situacijama:
- Ako su jaki bolovi u karlici praćeni povišenom temperaturom, zimicom, abnormalnim vaginalnim iscjetkom ili iscjetkom neugodnog mirisa, potrebno je hitno isključiti upalnu bolest karlice. Iznenadna i nepodnošljiva bol u karlici može ukazivati na puknuće ili uvrtanje ciste jajnika i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Kod žene kod koje postoji mogućnost trudnoće, jaka jednostrana bol u karlici mora se bez odlaganja procijeniti zbog mogućnosti vanmaternične trudnoće.
