Analiza vlasišta predstavlja dijagnostički postupak koji obuhvata mikroskopsko ili dermoskopsko ispitivanje vlasišta i vlasi. Primjenjuje se kod osoba koje imaju tegobe poput opadanja kose, peruti, svrbeža ili suhoće vlasišta kako bi se utvrdio osnovni uzrok problema.
Šta je analiza vlasišta i zašto se radi?
Analiza vlasišta je sveobuhvatan dermatološki pregled kojim se procjenjuju struktura vlasi, zdravlje vlasišta te eventualni znakovi infekcije ili upale. Tokom pregleda procjenjuju se debljina vlasi, njihova lomljivost, gustina folikula i izgled vlasišta.
Opadanje kose može imati mnogo različitih uzroka: genetske faktore, hormonske promjene, nutritivne nedostatke, stres, autoimune bolesti i gljivične infekcije. Tursko dermatološko udruženje naglašava da je pravilan plan liječenja moguć samo uz tačnu dijagnozu te da se analiza vlasišta treba smatrati prvim korakom prije početka terapije.
Koje se metode koriste u analizi vlasišta?
Za analizu vlasišta može se koristiti više metoda. Najčešće metode su:
Trihoskopija
Pregled vlasi i otvora folikula pomoću uređaja koji se naziva dermoskop, uz uvećanje posmatrane regije. Zbog toga što je neinvazivna metoda, najčešće predstavlja prvi izbor.
Brijanje dijela vlasišta i mikrobiološka kultura
Primjenjuje se kada postoji sumnja na infekciju uzrokovanu gljivicama ili bakterijama.
Test povlačenja kose (pull test)
Jednostavan klinički test s međunarodno priznatom dijagnostičkom vrijednošću koji se koristi za procjenu aktivnog opadanja kose.
Trihoanaliza (fototrihogram)
Upoređivanje fotografija snimljenih u određenim vremenskim intervalima radi određivanja faza rasta kose.
Biopsija vlasišta
Primjenjuje se u slučajevima kada nije moguće postaviti definitivnu dijagnozu te je potrebna histopatološka analiza.
Kome se preporučuje analiza vlasišta?
Analizu vlasišta može biti potrebno uraditi u sljedećim situacijama:
- Opadanje više od 100 vlasi dnevno
- Svrbež, peckanje ili perutanje vlasišta
- Iznenadno ili lokalizirano prorjeđivanje kose
- Sumnja na gubitak kose nakon poroda ili usljed bolesti štitne žlijezde
- Promjene na kosi povezane s dugotrajnom upotrebom lijekova
- Osobe koje imaju porodičnu anamnezu muškog ili ženskog tipa opadanja kose
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na negativan utjecaj hroničnih problema s kosom i vlasištem na kvalitet života. Zbog toga je rano procjenjivanje tegoba važno kako za uspješnost liječenja tako i za psihološko blagostanje.
Kako se tumače rezultati analize vlasišta?
Rezultate analize vlasišta procjenjuje specijalista dermatologije. Sam rezultat često nije dovoljan za postavljanje dijagnoze pa se, prema potrebi, razmatra zajedno s nalazima krvnih pretraga (hormoni štitne žlijezde, feritin, vitamin D, kompletna krvna slika), hormonskim profilom i ponekad rezultatima biopsije.
Kod trihoskopskih nalaza gubitak folikula, perifolikularne ljuske te žute ili crvene tačkice mogu ukazivati na različite dijagnoze. Perifolikularne ljuske i žute tačkice upućuju na androgenetsku alopeciju, dok prazni otvori folikula i tragovi fibroze mogu ukazivati na ožiljne alopecije.
Uobičajene zablude i činjenice
„Opadanje kose je uvijek trajno.“ (Uobičajena zabluda)
Neki oblici opadanja kose su privremeni i mogu se poboljšati odgovarajućim liječenjem i promjenama životnih navika. Posebno se telogeni efluvij (privremeno opadanje kose povezano sa stresom ili ishranom) u velikoj mjeri spontano povlači nakon uklanjanja osnovnog uzroka. (Činjenica)
„Analiza vlasišta radi se samo zbog opadanja kose.“ (Uobičajena zabluda)
Analiza vlasišta ne koristi se samo za procjenu opadanja kose. Primjenjuje se i u dijagnostici peruti, bolesti vlasišta, gljivičnih infekcija te u procjenama prije transplantacije kose. (Činjenica)
„Proizvodi za njegu kose jedini su uzrok opadanja kose.“ (Uobičajena zabluda)
Ne, proizvodi za njegu kose nisu jedini uzrok opadanja kose. Iako agresivni proizvodi ili nepravilna njega mogu uzrokovati oštećenja, lomljenje vlasi i iritaciju vlasišta, većina slučajeva opadanja kose povezana je s genetskim faktorima, hormonskim promjenama, stresom ili nutritivnim nedostacima. (Činjenica)
„Opadanje kose pogađa samo muškarce.“ (Uobičajena zabluda)
Iako se opadanje kose često povezuje s muškarcima, ono je veoma čest problem i kod žena. Posebno je androgenetska alopecija često genetski uslovljena, a kod žena je mogu dodatno potaknuti hormonske promjene poput menopauze ili trudnoće. (Činjenica)
„Promjena šampona zaustavlja opadanje kose.“ (Uobičajena zabluda)
Tvrdnja da promjena šampona zaustavlja opadanje kose uglavnom nije tačna. Iako promjena može poboljšati zdravlje vlasišta ili smanjiti lomljenje vlasi, šampon ne može liječiti osnovne uzroke većine oblika opadanja kose, poput genetike, hormona (DHT) ili nutritivnih nedostataka. Klinička procjena je neophodna. (Činjenica)
Kada se obratiti ljekaru, a kada hitnoj pomoći?
Situacije u kojima se treba javiti dermatologu:
- Dugotrajno opadanje kose (duže od 2–3 mjeseca)
- Pojava krasti, crvenila ili ljuštenja na vlasištu
- Lokalizirano ili difuzno prorjeđivanje kose
- Prethodno korištene terapije nisu dale rezultate
Situacije u kojima je potrebno obratiti se porodičnom ljekaru ili specijalisti interne medicine:
- Opadanje kose praćeno umorom, promjenama tjelesne težine ili osjetljivošću na hladnoću (moguć poremećaj rada štitne žlijezde)
- Sumnja na anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza ili nizak nivo vitamina D
Situacije koje zahtijevaju odlazak u hitnu službu:
- Samo opadanje kose ne predstavlja hitno stanje. Međutim, hitna procjena može biti potrebna ako se na vlasištu iznenada pojave bolne lezije koje se šire, iscjedak ili simptomi praćeni sistemskim znakovima poput visoke temperature i raširenog osipa.
