Probadanje u predjelu srca: Uzroci, simptomi i kada potražiti hitnu pomoć

Probadanje u predjelu srca izraz je koji se u svakodnevnom govoru koristi za opisivanje oštrog, probadajućeg ili žarećeg bola u grudima. U medicinskoj literaturi ovakve tegobe se svrstavaju u bol u grudima, epigastrični bol ili srčani bol. Probadanje u predjelu srca može imati širok spektar uzroka – od potpuno benignih stanja poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) do životno ugrožavajućih stanja kao što je akutni infarkt miokarda. Tursko kardiološko društvo i European Society of Cardiology naglašavaju da se ozbiljnost ovog simptoma ne procjenjuje samo prema intenzitetu bola, već i prema pratećim simptomima, faktorima rizika i ukupnoj kliničkoj slici.

Zašto nastaje probadanje u predjelu srca?

Bol u grudima koji se opisuje kao „probadanje srca“ može biti posljedica bolesti srca, pluća, probavnog sistema, psiholoških uzroka ili problema mišićno-koštanog sistema.

Iako je gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) jedan od najčešćih uzroka, među ozbiljnim stanjima nalaze se:

• Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) ili žgaravica
• Problemi sa žučnom kesom, pankreatitis ili spazmi jednjaka
• Srčani udar (infarkt)
• Angina pektoris
• Perikarditis (upala srčane ovojnice)
•  
• Disekcija aorte (puknuće unutrašnjeg sloja aorte)
• Miokarditis (upala srčanog mišića)
• Plućna embolija (krvni ugrušak u plućima)
• Pleuritis (upala plućne maramice)
• Pneumotoraks (kolaps pluća)
• Kostohondritis (upala hrskavice između rebara i grudne kosti)
• Istegnuće mišića
• Napadi panike i anksioznost
• Herpes zoster (zona)

  Koje karakteristike probadanja u srcu pomažu u postavljanju dijagnoze?

  Priroda boli, njena lokacija, širenje, način početka i okidači daju važne smjernice za određivanje osnovnog uzroka:

  Kako karakteristike bola mogu pomoći u postavljanju dijagnoze?

  Kod tegoba koje se opisuju kao probadanje u srcu, elektrokardiografija (EKG) predstavlja prvi i neizostavan korak u isključivanju srčanih uzroka. Srčani biomarkeri (troponin, CK-MB) su krvni testovi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića i ključni su u dijagnostici akutnog koronarnog sindroma. Prema smjernicama Evropskog kardiološkog društva, mjerenje visokoosjetljivog troponina, kada se procjenjuje u skladu s odgovarajućim algoritmima, predstavlja pouzdanu metodu za isključivanje infarkta miokarda. Ehokardiografija, rendgenski snimak grudnog koša, CT angiografija i endoskopija gornjeg dijela gastrointestinalnog sistema predstavljaju dodatne dijagnostičke metode koje se primjenjuju prema potrebi.

  Da li je moguće razlikovati probadanje u srcu od bolova u želucu?

  Nije uvijek lako razlikovati ova dva stanja jedno od drugog. Bol u grudima uzrokovana refluksom ponekad može imati isti tok kao i srčani bol. Ipak, neki znakovi mogu biti od pomoći:

  Bol povezana s refluksom i želucem obično je povezana s obrocima, može biti praćena vraćanjem kiseline ili kiselim okusom u ustima, djelimično se ublažava upotrebom antacida i ne pojačava se pri naporu. Srčani bol, s druge strane, može biti izazvan naporom, stresom ili hladnim vremenom, može se širiti u lijevu ruku ili vilicu te se može povući tokom odmora. Međutim, za precizno razlikovanje ovih stanja neophodna je medicinska procjena.

  Česte zablude i činjenice

  „Probadanje u predjelu srca uvijek znači problem sa srcem.“ (Zabluda)

  Ne nužno. Ovakav osjećaj može nastati zbog grčenja mišića, stresa, anksioznosti, želučanih tegoba, problema s rebrima ili živcima. Kratkotrajni ubodi koji traju nekoliko sekundi često nisu povezani s ozbiljnim srčanim bolestima. Ipak, srčani uzrok treba isključiti prije donošenja zaključka. (Činjenica)

  „Kod mladih i zdravih osoba probadanje srca ne može biti opasno.“

  (Zabluda)

   

  Iako su ozbiljni uzroci rjeđi kod mladih osoba, mogu postojati poremećaji srčanog ritma, upala srčane ovojnice ili urođene srčane bolesti. Sama životna dob nije dovoljna za procjenu rizika. (Činjenica)

  „Ako je bol prošao, opasnost je završena.“ (Zabluda)

  Neke ozbiljne srčane bolesti mogu uzrokovati prolazan ili povremen bol. Posebno su zabrinjavajući bolovi koji se ponavljaju ili su praćeni otežanim disanjem, lupanjem srca, znojenjem ili vrtoglavicom. (Činjenica)

  „Kod žena se srčani udar manifestuje isto kao kod muškaraca.“ (Zabluda)

  Kod žena se srčani udar često manifestuje drugačije. Umjesto jakog bola, mogu biti prisutni pritisak, nelagoda, mučnina, nedostatak zraka ili bol u leđima i vilici. (Činjenica)

  „Ako antacid pomogne, onda sigurno nije srce.“ (Zabluda)

  Antacidi mogu ublažiti bol povezan s refluksom ili žgaravicom, ali njihov učinak ne može pouzdano razlikovati želučane od srčanih uzroka bola. (Činjenica)

  Kada se javiti ljekaru, a kada hitnoj službi?

  Porodičnom ljekaru ili gastroenterologu treba se javiti ako su prisutni:

  Pregled kardiologa preporučuje se kod:

  Kada odmah otići u hitnu službu?

  U sljedećim situacijama potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć ili se javiti u najbližu hitnu službu:

  Ovakvi simptomi mogu ukazivati na životno ugrožavajuća stanja i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

  • • Bol u grudima koja počinje pri naporu, a prolazi u mirovanju ukazuje na kardijalnu ishemiju
    • Bol koja se pojačava nakon jela i pri saginjanju unaprijed može ukazivati na refluks
    • Bol koja se pojačava na pritisak i lokalizovana je na jednoj tački može biti muskuloskeletnog porijekla
    • Nagla, „razdiruća“ bol može ukazivati na disekciju aorte
    • Bol koja se pojačava pri dubokom disanju može ukazivati na pleuralno ili perikardijalno zahvatanje
    • Bol praćena palpitacijama koja počinje uz stres ili paniku može ukazivati na anksiozni poremećaj
    • Ponavljajuća žgaravica i kiselo podrigivanje povezani s obrocima
    • Tegobe koje se smiruju antacidima, ali se često vraćaju
    • Stezanje u grudima povezano sa stresom i lupanjem srca
    • Hronični kašalj i nadraženost grla uz osjećaj pečenja u grudima
    • Bola u grudima koji se javlja ili pojačava pri naporu
    • Osoba koje imaju porodičnu historiju ranih srčanih bolesti
    • Promjene karaktera bola kod osoba sa poznatom koronarnom bolešću
    • Bola praćenog lupanjem srca, otežanim disanjem ili osjećajem nesvjestice
    • Iznenadan, jak i stežući bol u grudima
    • Bol koji se širi u lijevu ruku, vilicu, leđa ili rame
    • Bol praćen znojenjem, bljedilom, mučninom ili povraćanjem
    • Iznenadna otežana disanja uz bol u grudima (sumnja na plućnu emboliju)
    • Iznenadan, izrazito jak „parajući“ bol koji se širi prema leđima (sumnja na disekciju aorte)
    • Bol u grudima praćen gubitkom svijesti ili nesvjesticom