Parkinsonova bolest je progresivni neurološki poremećaj koji nastaje kao rezultat degeneracije nervnih ćelija odgovornih za kontrolu pokreta. Kako ćelije koje proizvode dopamin, smještene u dijelu mozga zvanom substantia nigra, vremenom bivaju oštećene ili potpuno izgube svoju funkciju, dolazi do poremećaja koordinacije tjelesnih pokreta. Ovo stanje dovodi do karakterističnih simptoma bolesti kao što su drhtanje, ukočenost mišića, usporeni pokreti i gubitak ravnoteže. Parkinsonova bolest obično napreduje postepeno i simptomi se s vremenom pogoršavaju.
Poznati simptomi Parkinsonove bolesti su tremor (drhtanje), bradikinezija (usporenost pokreta), rigiditet (ukočenost mišića) i posturalna nestabilnost (gubitak ravnoteže). Osim toga, mogu se javiti smanjenje mimike lica, poteškoće pri gutanju, monoton govor, hod sitnim koracima, smanjenje veličine rukopisa (mikrografija) i bolovi u mišićima. U uznapredovalim fazama mogu se pridružiti i nemotorički simptomi poput poremećaja sna, depresije, anksioznosti, kognitivnog slabljenja, zatvora, gubitka čula mirisa i niskog krvnog pritiska. Ovi simptomi mogu se razlikovati od pacijenta do pacijenta.
Šta je Parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest je progresivni i hronični poremećaj pokreta koji pogađa nervni sistem. Nastaje kao rezultat smanjenja broja neurona koji proizvode dopamin u mozgu. Dopamin je ključni neurotransmiter koji omogućava pravilno i koordinirano izvođenje tjelesnih pokreta. Kod osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti, smanjenje ovog neurotransmitera dovodi do simptoma poput drhtanja, ukočenosti mišića, usporenih pokreta i poremećaja držanja tijela. Kako bolest napreduje, mogu se razviti i problemi s gutanjem i govorom.
Koje su faze Parkinsonove bolesti?
Parkinsonova bolest se uglavnom proučava kroz pet faza. U prvoj fazi mogu se javiti blago drhtanje i problemi s ravnotežom, ali pacijent i dalje može obavljati svakodnevne aktivnosti. U drugoj fazi simptomi počinju zahvatati obje strane tijela i usporenost pokreta postaje izraženija. U trećoj fazi dolazi do posturalne nestabilnosti, odnosno gubitka ravnoteže. U četvrtoj fazi pacijent ima velike poteškoće s kretanjem i potrebna mu je pomoć. U petoj i završnoj fazi pacijent postaje vezan za krevet, a sposobnosti govora i gutanja značajno slabe. Ova podjela na faze važna je za praćenje bolesti i planiranje liječenja.
Koji su simptomi Parkinsonove bolesti?
- Drhtanje (posebno u mirovanju, najčešće počinje u šaci)
- Usporeni pokreti (bradikinezija)
- Ukočenost mišića (rigiditet)
- Poremećaji ravnoteže i držanja tijela
- Smanjeno njihanje ruku pri hodu
- Hod sitnim i ubrzanim koracima (festinacija)
- Smanjenje veličine rukopisa (mikrografija)
- Smanjena mimika lica (maskasto lice)
- Usporavanje i monotonost govora
- Poteškoće pri gutanju
- Smanjenje čula mirisa
- Poremećaji sna
- Depresija i anksioznost
- Zatvor
- Nizak krvni pritisak (posebno pri ustajanju)
Važna napomena: Ovi simptomi sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze Parkinsonove bolesti. Ako imate više navedenih simptoma, obavezno se obratite specijalisti neurologije.
Zašto nastaje Parkinsonova bolest?
Osnovni uzrok Parkinsonove bolesti jeste gubitak funkcije nervnih ćelija koje proizvode dopamin. Smatra se da u nastanku ovog stanja ulogu imaju genetske mutacije, izloženost toksinima iz okoline, pesticidima i teškim metalima. Nasljedni oblici Parkinsonove bolesti su rijetki, ali mutacije određenih gena (poput LRRK2, PARK7, PINK1 i drugih) mogu doprinijeti razvoju bolesti. Ipak, kod mnogih pacijenata tačan uzrok nije poznat. Starenje, poremećaji imunološkog sistema i mitohondrijska disfunkcija također spadaju među faktore koji povećavaju rizik od Parkinsonove bolesti.
Kako se dijagnosticira Parkinsonova bolest?
Za Parkinsonovu bolest ne postoji specifičan laboratorijski test. Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu neurološkog pregleda i kliničke anamneze pacijenta. Neurolog procjenjuje motoričke sposobnosti, ravnotežu i reflekse pacijenta. Metode snimanja poput magnetne rezonance (MRI) ili kompjuterizirane tomografije (CT) mogu se koristiti kako bi se isključile druge bolesti. Posebni testovi poput DaTscan metode, koja prikazuje dopaminske transportere, u nekim slučajevima mogu pomoći u potvrđivanju dijagnoze. Također se može primijeniti levodopa test kako bi se procijenio odgovor pacijenta na ovaj lijek.
Kako se liječi Parkinsonova bolest?
Parkinsonova bolest nema potpuno izlječenje, ali je moguće ublažiti simptome i poboljšati kvalitet života pacijenta. Lijekovi poput levodope i karbidope mogu povećati nivo dopamina i smanjiti motoričke simptome. U liječenju se koriste i dopaminski agonisti, MAO-B inhibitori, COMT inhibitori i antikolinergični lijekovi. Kada terapija lijekovima nije dovoljna, mogu se razmotriti hirurške metode, posebno duboka moždana stimulacija (DBS), poznata i kao moždani pejsmejker. Fizikalna terapija, govorna terapija, psihološka podrška i uravnotežen način života također su neizostavni dijelovi liječenja.
