Alergije kod beba su česte i pogađaju 6% djece uzrasta od 2 godine i mlađe. Alergije nastaju kao rezultat pretjerane reakcije imunog sistema organizma na određene stvari. Ovo stanje može izazvati mnoge simptome. Alergije kod beba se dijele na tri glavna tipa: hrana i lijekovi, okolišne i sezonske alergije. Alergije na hranu i lijekove kod beba nastaju zbog abnormalne reakcije imunog sistema. Ovo stanje može dovesti do simptoma kao što su koprivnjača, svrab, piskanje u plućima pa čak i anafilaksija. Među čestim alergenima za bebe nalaze se kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, riba i školjke.
Okolišne alergije kod beba nastaju zbog faktora kao što su dlaka kućnih ljubimaca, plijesan i grinje. One mogu izazvati simptome poput kihanja, svraba očiju i kožnih osipa. Sezonske alergije ili “sijena groznica” nastaju zbog alergena iz vanjskog okruženja poput polena. Poznavanje simptoma alergije kod beba je veoma važno. Simptomi alergije kod beba mogu se značajno razlikovati u zavisnosti od vrste alergije i jačine reakcije. Uobičajeni simptomi uključuju koprivnjaču, osip, svrab, piskanje u plućima i otežano disanje.
Zašto nastaju alergije kod beba?
Bebe mogu biti alergične na hranu koju jedu, stvari koje dodiruju i nevidljive čestice koje udišu u kući ili vani. Alergije kod beba nastaju kao kombinacija genetskih, imunoloških, okolišnih i razvojnih faktora. Imuni sistem beba još nije potpuno zreo i kada neprimjereno reaguje na inače bezopasne supstance (alergene), posljedica može biti ekcem, alergija na hranu, alergijski rinitis ili astma. Glavni faktori koji uzrokuju alergije kod beba su:
- Porodična istorija atopijskih bolesti (ekcem, astma, alergijski rinitis, alergija na hranu) značajno povećava rizik. Ako jedan ili oba roditelja imaju alergije, rizik za bebu je veći.
- Određeni geni utiču na imunološke reakcije, funkciju kožne barijere (npr. filaggrin) i sklonost stvaranju IgE antitijela.
- Imuni balans beba se prirodno razvija. U ranim fazama života pretjerana Th2 imunološka reakcija podržava stvaranje IgE i alergijsku osjetljivost.
- Infekcije u ranom periodu, vrijeme i vrsta mikrobne izloženosti te raspored vakcinacije mogu uticati na razvoj imuniteta.
- Oštećena ili nedovoljno razvijena kožna barijera (posebno kod beba sa ekcemom) omogućava prodiranje alergena i mikroba kroz kožu, što povećava osjetljivost (posebno na hranu i okolišne proteine).
- Genetski faktori (mutacije filaggrina) i suha ili upaljena koža dodatno povećavaju rizik.
- Razlike u crijevnom i kožnom mikrobiomu u ranom periodu povezane su s rizikom od alergija. Smanjena mikrobna raznolikost (npr. nakon carskog reza, ograničenog dojenja ili ranog korištenja antibiotika) može povećati rizik.
- Rano ili ponavljano korištenje antibiotika, posebno u vrlo ranom djetinjstvu, može poremetiti crijevni mikrobiom i povećati rizik od alergija.
Koji su simptomi alergije na hranu kod beba?
Alergija znači da organizam pretjerano reaguje na supstancu koja je inače bezopasna. On prepoznaje alergene poput polena ili hrane kao prijetnju i proizvodi antitijela da se bori protiv njih. To dovodi do alergijske reakcije i simptoma alergije kod beba. Alergije na hranu kod beba se obično javljaju u roku od dva sata nakon konzumiranja alergena. Ponekad to vrijeme može biti i kraće. Što je veća količina alergena, reakcija je jača.
Blagi simptomi alergije:
- Svrab ili curenje nosa
- Kihanje
- Svrab u ustima
- Blagi svrab
- Blaga gastrointestinalna nelagoda
Teški simptomi alergije:
- Otežano disanje
- Piskanje u plućima
- Oticanje lica, usana ili jezika
- Prošireni osip
- Povraćanje koje se ponavlja
- Iznenadni umor
- Malaksalost
Većina reakcija je blaga i iako neugodna, može se kontrolisati. Međutim, ozbiljne reakcije poput otežanog disanja ili anafilaksije rijetko se mogu javiti i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Kako prolazi kožna alergija kod beba?
Liječenje kožnih alergija kod beba (najčešće atopijski dermatitis/ekcem, kontaktni dermatitis ili urtikarija) usmjereno je na ublažavanje simptoma, obnavljanje kožne barijere, sprječavanje pogoršanja i liječenje eventualne sekundarne infekcije. Uobičajeni tretmani uključuju topikalne steroide ili kreme za upalu te oralne antihistaminike za svrab. Posebno kod vrlo male bebe ili težih slučajeva, uvijek se treba posavjetovati s pedijatrom prije početka liječenja.
Koraci koje treba primijeniti:
Nježna njega kože
Bebu kupati u mlakoj vodi kratko (5–10 minuta), bez vruće vode. Koristiti blagi, bezmirisni i bezbojni čistač ili samo vodu. Nakon kupanja nježno osušiti kožu i izbjegavati sapune koji isušuju kožu i pjenušave kupke.
Hidratacija
Nanositi gustu, bezmirisnu hidratantnu kremu odmah nakon kupanja i najmanje 2–3 puta dnevno. Masti (vazelin, gušće kreme) su najefikasnije.
Koristiti dovoljno količine; nanositi obilno na lice, tijelo i posebno na dijelove sa ekcemom.
Hidratantne kreme mogu zamijeniti sapun i treba ih nastaviti koristiti čak i kada se stanje poboljša, kako bi se spriječilo ponovno iritiranje kože.
Topikalna protuupalna terapija
Osnovno liječenje napada ekcema su blagi do umjereni topikalni steroidi (npr. 1% hidrokortizon za blage slučajeve; jači lijekovi samo po preporuci pedijatra/dermatologa).
Nanositi u tankom sloju na zahvaćena područja, obično jednom ili dva puta dnevno, u kratkim terapijskim ciklusima dok ne dođe do poboljšanja.
Koristiti najmanju učinkovitu dozu u najkraćem mogućem periodu; ljekar će dati smjernice o sigurnosti i praćenju.
Nesteroidne opcije su korisne za osjetljive regije (lice, kapci, kožni nabori) ili kada se želi smanjiti upotreba steroida. Zahtijevaju recept i treba ih koristiti uz stručni nadzor.
Oralni antihistaminici (koji ne izazivaju pospanost) mogu pomoći kod svraba kod starijih beba i djece; antihistaminici koji izazivaju pospanost se uglavnom ne koriste bez savjeta ljekara.
Antihistaminici ne liječe ekcem, ali mogu smanjiti svrab i pomoći pri spavanju.
Identifikacija okidača
Novi sapuni, parfemi, deterdženti, tkanine, metali (nikl), losioni ili lokalni preparati.
Ako se sumnja na kontaktne alergije, koristi se patch test ili eliminacijski pristup pod nadzorom dermatologa.
Liječenje akutne urtikarije (koprivnjače)
Akutna urtikarija obično reaguje na oralne antihistaminike. Kod težih ili upornijih slučajeva treba se obratiti pedijatru.
U slučaju otežanog disanja, otoka lica ili znakova anafilaksije, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Prevencija i liječenje infekcija
Obratiti pažnju na znakove bakterijske infekcije (pojačano crvenilo, toplina, gnoj, medasto-žute kruste) ili virusne infekcije (npr. prošireni plikovi kod herpetičnog ekcema).
Ako se sumnja na infekciju, potrebno je javiti se pedijatru; može biti potrebna lokalna ili sistemska terapija antibioticima ili antivirusnim lijekovima.
Životne i okolišne mjere:
- Skraćivati nokte i koristiti pamučne rukavice za bebe koje se češu
- Koristiti meku, prozračnu odjeću (pamuk); izbjegavati vunu i iritirajuće tkanine
- Prati novu odjeću prije nošenja i koristiti bezmirisni deterdžent
- Održavati umjerenu vlažnost zraka u domu
- Izbjegavati pregrijavanje jer toplota i znojenje pogoršavaju svrab
Koliko dana traje alergija kod beba?
Trajanje alergija kod beba uveliko varira u zavisnosti od vrste alergije, faktora rizika kod djeteta i primijenjenih intervencija. U skladu s tim:
Alergije na hranu
Mnoge česte alergije na hranu kod beba (mlijeko, jaja, soja) obično prolaze s vremenom. Oko 50–80% alergija na kravlje mlijeko i jaja nestane do školskog uzrasta, u periodu od nekoliko godina. Alergije na kikiriki i orašaste plodove imaju manju vjerovatnoću povlačenja (otprilike 20–50% djece s vremenom preraste alergiju na kikiriki ili orašaste plodove). Vrijeme nestanka alergije razlikuje se od djeteta do djeteta; kod neke djece alergije prestaju u dojenačkom ili ranom djetinjstvu, dok kod drugih mogu trajati do kasnijeg djetinjstva ili cijelog života.
Ekcem (atopijski dermatitis)
Ekcem kod beba se obično značajno poboljša tokom prvih nekoliko godina života; mnoga djeca u školskom uzrastu imaju blaži oblik bolesti, ali kod značajnog broja ekcem može i dalje postojati ili se mogu razviti druge alergijske bolesti. Uz dobru njegu kože i liječenje, pogoršanja se mogu kontrolisati čak i ako postoji osnovna sklonost ka bolesti.
Alergijski rinitis i astma
Ovi simptomi se češće javljaju kasnije, posebno ako dijete ima atopijsku predispoziciju (u predškolskom ili školskom uzrastu); mogu trajati duže vrijeme i obično zahtijevaju kontinuirano liječenje.
Koprivnjača (akutna urtikarija)
Obično je kratkotrajna i najčešće je povezana s infekcijama ili lijekovima. Hronična urtikarija (koja traje duže od 6 sedmica) je rjeđa kod djece i zahtijeva dodatnu procjenu.
Kontaktne alergije
Obično se povlače nakon uklanjanja okidača; vrijeme oporavka može trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica, zavisno od izloženosti i oporavka kože.
Faktori koji utiču na trajanje alergija kod beba su:
- Vrsta alergije (hrana, ekcem, respiratorne, kontaktne)
- Vrsta alergena (alergije na mlijeko i jaja češće prolaze nego alergije na kikiriki ili orašaste plodove)
- Jačina prve reakcije
- Porodična anamneza i genetska predispozicija
- Rana intervencija (npr. kontrolisano uvođenje hrane, protokoli tolerancije, imunoterapija u kasnijem djetinjstvu)
- Kontinuirana izloženost alergenu
Kako se liječe alergije kod beba?
Alergije kod beba se prvenstveno liječe identifikacijom i izbjegavanjem alergena. Pedijatri mogu preporučiti antihistaminike, posebne kreme za kožu ili sprejeve za nos, dok se kod teških reakcija primjenjuje hitni epinefrin. Rano uvođenje uobičajenih alergena (poput jaja ili kikirikija) oko 6. mjeseca može pomoći u prevenciji alergija.
Glavne metode liječenja alergija kod beba uključuju:
Izbjegavanje alergena
Osnovni pristup je uklanjanje okidača (npr. zamjena formule na bazi kravljeg mlijeka hipoalergenom formulom, izbacivanje mliječnih proizvoda iz ishrane majke koja doji ili smanjenje izloženosti prašini i kućnim ljubimcima).
Terapija lijekovima
U nekim slučajevima koriste se lijekovi za ublažavanje simptoma. Antihistaminici, propisani od strane ljekara, mogu smanjiti alergijske reakcije.
Topikalne kreme
Steroidne kreme ili masti koriste se za alergijske kožne reakcije i ekcem.
Sprejevi za nos
Za alergije iz okoline koriste se fiziološki rastvori ili medicinski sprejevi.
Hitno liječenje
U slučaju teških alergijskih reakcija poput otežanog disanja, povraćanja ili oticanja (anafilaksija), potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Dugoročno praćenje
Redovne kontrole kod pedijatra ili alergologa su važne kako bi se pratilo stanje i eventualno uradila dodatna testiranja.
