Srce je mišić veličine šake koji 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez prestanka pumpa krv kroz tijelo. Normalno srce se sastoji od četiri dijela: u gornjem dijelu srca nalaze se dvije pretkomore (desna pretkomora i lijeva pretkomora), a u donjem dijelu srca nalaze se dvije komore (desna komora i lijeva komora), koje su mišićne šupljine i pružaju glavnu snagu potrebnu za pumpanje krvi.
Ove četiri šupljine međusobno su povezane zaliscima koji omogućavaju kretanje krvi naprijed i sprječavaju njen povrat unazad. Koronarne arterije ili krvni sudovi osiguravaju stalni i hranjivi protok krvi srčanom mišiću. Pumpanje srca ili „otkucaj srca“ upravlja složen električni sistem. Problemi sa pravilnim radom srca, poput abnormalno brzih ili sporih ritmova, mogu nastati usljed srčanog udara (infarkt miokarda) ili starenja, ali i iz drugih razloga. Poremećaji srčanog ritma mogu uzrokovati osjećaj da srce „brzo kuca“ ili „preskače“ (palpitacije), slabost, nedostatak zraka, nesvjesticu (sinkopa), a ponekad i smrt.
Normalna frekvencija otkucaja srca u mirovanju varira u zavisnosti od dobi; obično počinje višim vrijednostima kod novorođenčadi (100–160+ otkucaja u minuti), a zatim se smanjuje do 60–100 otkucaja u minuti kod odraslih. Kod djece (6–12 godina) frekvencija otkucaja srca je obično između 70–100 otkucaja u minuti, dok kod sportista može biti niža, između 40–60 otkucaja u minuti.
Kod odraslih koliki treba biti puls?
Vaš puls, odnosno frekvencija otkucaja srca, pokazuje koliko puta vaše srce otkuca u jednoj minuti. Normalna frekvencija srca u mirovanju treba biti između 60–100 otkucaja u minuti, ali ova vrijednost može varirati iz minute u minutu. Ako je vaš puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti, to se smatra ubrzanim radom srca.
Ubrzan rad srca, odnosno tahikardija, može biti povezan s mnogim različitim zdravstvenim problemima. Normalno je da se frekvencija srca poveća tokom vježbanja ili kada se tijelo bori s infekcijom. Ako je frekvencija srca u mirovanju ispod 60 otkucaja u minuti, to se smatra usporenim radom srca (bradikardija). Sporiji rad srca može biti normalan kod nekih osoba, uključujući sportiste, zdrave mlade odrasle osobe ili one koji koriste lijekove poput beta blokatora.
Kod djece koliki treba biti puls?
Normalna frekvencija otkucaja srca (puls) kod djece u mirovanju varira u zavisnosti od dobi. Djeca obično imaju višu frekvenciju srca u mirovanju u odnosu na odrasle jer su im srca manja, a volumen otkucaja i količina krvi manji.
Raspon frekvencije otkucaja srca u mirovanju kod djece prema dobi (BPM) je sljedeći:
- Novorođenče (0-4 sedmice): 100–205 bpm
- Dojenče (4 sedmice–1 godina): 100–180 bpm
- Malo dijete (1–3 godine): 98–140 bpm
- Predškolsko dijete (3–5 godina): 80–120 bpm
- Školska djeca (5–12 godina): 75–118 bpm
- Adolescenti (13–17 godina): 60–100 bpm
Zašto dolazi do visokog pulsa?
Visoka frekvencija otkucaja srca (tahikardija) znači da srce u mirovanju kuca više od 100 puta u minuti i obično je uzrokovana stresom, fizičkom aktivnošću, povišenom temperaturom, kofeinom, alkoholom ili dehidracijom. Anemija, preaktivna štitna žlijezda (hipertireoza), bolesti srca ili određeni lijekovi također mogu biti uzroci visokog pulsa.
Zdravstvena stanja koja mogu dovesti do povećane frekvencije srca uključuju:
Hipertenzija
Hronično povišen krvni pritisak može oštetiti srčani mišić i poremetiti njegove električne signale
Koronarna arterijska bolest
Sužene ili začepljene koronarne arterije mogu ograničiti protok krvi ka srcu i poremetiti električne signale.
Srčana slabost
Kada srce ne može efikasno pumpati krv, tijelo pokušava nadoknaditi smanjeni kapacitet povećanjem frekvencije otkucaja srca.
Srčani udar
Ako je protok krvi i kisika ka srcu prekinut, srčane ćelije mogu biti oštećene ili odumrijeti, što može poremetiti električne signale srca.
Faktori koji mogu doprinijeti visokom pulsu uključuju:
Starija dob
Rizik od tahikardije raste s godinama.
Porodična anamneza
Osobe koje u porodici imaju aritmije ili srčanu slabost imaju veći rizik.
Povišena temperatura
Kada se tijelo bori protiv infekcije, metabolizam i tjelesna temperatura rastu, što povećava potrebu za kisikom. Tijelo tada prirodno povećava frekvenciju srca.
Anemija
Smanjen broj crvenih krvnih zrnaca može dovesti do povećanja frekvencije srca kako bi se osigurala dovoljna opskrba kisikom.
Hipertireoza
Prekomjerno aktivna štitna žlijezda proizvodi previše hormona, što može ubrzati rad srca.
Poremećaji elektrolita
Nizak nivo kalija, magnezija ili kalcija može uticati na srčani ritam.
Upotreba stimulansa
Kofein, alkohol, nikotin i lijekovi koji sadrže pseudoefedrin mogu povećati frekvenciju srca.
Anksioznost
Hronični stres ili emocionalna panika mogu izazvati privremenu tahikardiju.
Dehidracija
Ako tijelo gubi više tečnosti nego što unosi, srce mora raditi brže.
Opstruktivna apneja u snu
Prekidi disanja tokom sna mogu smanjiti nivo kisika i povećati lučenje adrenalina, što ubrzava rad srca.
Gojaznost
Prekomjerna tjelesna težina opterećuje srce i povećava rizik od hipertenzije i tahikardije.
Da li je nizak puls opasan?
Niska frekvencija otkucaja srca (bradikardija) obično nije opasna kod zdravih osoba. Srce odraslih u mirovanju obično kuca između 60 i 100 puta u minuti. Ako imate bradikardiju, vaše srce kuca manje od 60 puta u minuti. Međutim, ako je frekvencija srca previše niska i srce ne može pumpati dovoljno krvi bogate kisikom, to može biti ozbiljan problem. U tom slučaju možete osjetiti vrtoglavicu, jak umor ili slabost i nedostatak zraka. Ponekad bradikardija ne uzrokuje nikakve simptome ili komplikacije. Frekvencija srca između 40 i 60 otkucaja u minuti u mirovanju česta je kod zdravih mladih osoba i treniranih sportista. Također se često javlja tokom sna. Ako je usporen rad srca (bradikardija) ozbiljan, može biti potreban pejsmejker kako bi se održao odgovarajući ritam srca.
Kako se mjeri puls?
Puls se mjeri brojanjem otkucaja srca u minuti (bpm) ili opipavanjem pritiska arterije ispod kože, najčešće na ručnom zglobu (radijalna arterija) ili na vratu (karotidna arterija). Najčešća mjesta za ručno mjerenje pulsa su zglob (ispod palca) ili vrat (pored dušnika). Prije mjerenja pulsa, sjednite i opustite se oko 5 minuta kako biste odredili frekvenciju srca u mirovanju. Postavite vrhove kažiprsta i srednjeg prsta na arteriju i lagano pritisnite dok ne osjetite puls. Nemojte koristiti palac jer on ima vlastiti puls. Brojite otkucaje 60 sekundi (ili 15 sekundi pa pomnožite s četiri). Normalna frekvencija srca u mirovanju za odrasle iznosi 60–100 otkucaja u minuti (bpm). Monitori za praćenje srčanog ritma, pametni satovi i uređaji za mjerenje krvnog pritiska također mogu mjeriti puls.
