Šta je nakupljanje tečnosti u plućima? Koji su simptomi pleuralnog izliva?

Nakupljanje tečnosti u plućima naziva se pleuralni izljev. To je prekomjerna nakupljena tečnost u pleuralnom prostoru, koji je prostor između pluća i zida grudnog koša. Nakupljanje tečnosti u plućima može se javiti u jednom plućnom krilu ili u oba. Različite bolesti ili medicinska stanja, poput zatajenja srca, stvaranja krvnog ugruška u plućima (poznatog kao plućna embolija), bolesti jetre, infekcije pluća (pneumonija) ili bolesti bubrega, mogu izazvati nakupljanje tečnosti oko pluća. Simptomi pleuralnog izliva uključuju kratak dah, kašalj, bol u grudima ili osjećaj težine u grudima, a ako se nakupljena tečnost inficira, može se javiti i povišena temperatura. Blagi pleuralni izlivi, posebno transudativni tipovi, mogu se spontano povući bez invazivnih procedura. Međutim, ako nakupljanje tečnosti potiče od ozbiljnijeg problema, potrebna je medicinska terapija.

Šta je nakupljanje tečnosti u plućima?

Nakupljanje tečnosti u plućima, medicinski poznato kao pleuralni izljev, predstavlja prekomjerno nakupljanje tečnosti između dva tanka sloja pleure, koje prekrivaju pluća i grudnu šupljinu. Normalno, u ovom prostoru se nalazi mala količina tečnosti koja omogućava pravilno kretanje pluća tokom disanja. Međutim, kada se tečnost nakuplja u prekomjernim količinama, vrši pritisak na pluća i ograničava njihovo pravilno širenje, otežavajući disanje.

Pleuralni izljev sam po sebi nije bolest, već komplikacija osnovnog zdravstvenog stanja.

Koji su simptomi pleure?

Simptomi nakupljanja tečnosti u plućima zavise od količine tečnosti, brzine njenog nakupljanja i osnovnog uzroka. Iako simptomi osnovne bolesti (poput raka ili zatajenja srca) mogu biti dominantni, uobičajeni simptomi nakupljanja tečnosti oko pluća su:

Glavni simptomi:

Kratak dah

Tečnost pritiska pluća i ograničava njihovo širenje.

Bol u grudima

Obično je oštar ili probadajući, intenzivira se pri dubokom udisaju ili kašlju.

Kašalj

Najčešće je suv i stalan zbog iritacije.

Umor

Smanjen unos kisika može izazvati opštu slabost.

Osjećaj punine ili otečenosti u grudima

Nastaje zbog nakupljene tečnosti.

Smanjena tolerancija na fizički napor

U teškim slučajevima, zbog nedovoljnog snabdijevanja kisikom, koža može poprimiti plavičastu boju (cijanoza).

Zašto dolazi do nakupljanja tečnosti u plućima?

Pleuralni izljev obično nastaje kao posljedica drugih zdravstvenih problema. Može biti uzrokovan infekcijama, hroničnim bolestima, zatajenjem organa ili inflamatornim procesima.

Česta medicinska stanja koja uzrokuju nakupljanje tečnosti u pleuri uključuju:

• Rak pluća
• Kongestivno zatajenje srca
• Upala pluća
• Bubrežne bolesti
• Ciroza jetre
• Prelom rebra
• COVID-19
• Gljivične, bakterijske ili virusne infekcije
• Lijekovi ili radioterapija
• Plućna embolija (krvni ugrušak u plućima)
• Autoimune bolesti (npr. reumatoidni artritis, lupus)
• Kolaps pluća (atelektaza)
• Pulmonalna hipertenzija

Kako se dijagnostikuje pleuralni izljev?

Dijagnoza pleuralnog izliva počinje kliničkom procjenom, uključujući fizički pregled i pregled simptoma. Međutim, za preciznu dijagnozu potrebna su snimanja i analiza tečnosti. Metode dijagnoze uključuju:

Rendgenski snimak pluća

Prva metoda za određivanje nivoa tečnosti u pleuralnom prostoru.

Ultrazvuk

Pomaže precizno locirati tečnost i vodi u postupku postavljanja igle za drenažu.

CT (kompjuterizovana tomografija)

Omogućava detaljne slike pluća, posebno kod sumnje na maligni tumor ili infekciju.

Toracenteza

Uvođenjem igle u pleuralni prostor uzima se tečnost za analizu kako bi se utvrdilo da li je tečnost posljedica raka, infekcije ili drugih uzroka.

Torakoskopija (VATS)

Minimalno invazivni hirurški postupak koji se koristi za detaljnije ispitivanje ili biopsiju.

Kako se liječi pleuralni izljev?

Terapija pleuralnog izliva zavisi od uzroka nakupljanja tečnosti, njenog obima i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Glavne opcije liječenja uključuju:

Drenaža (toracenteza ili postavljanje grudnog katetera) – Igla ili cijev se uvodi između rebara kako bi se uklonila tečnost.

• Obično se izvodi pod lokalnom anestezijom.
• Smanjuje pritisak u plućima i poboljšava disanje.
• Ako se tečnost ponovo nakupi, postupak se može ponoviti.
• Rizici su niski, ali prebrzo uklanjanje tečnosti može izazvati komplikacije povezane sa ponovnim širenjem pluća.

Pleurodeza – Koristi se za sprječavanje ponavljanja.

Lijekovi – Antibiotici za infekcije (npr. tečnost uzrokovana pneumonijom).

• Diuretici za nakupljanje tečnosti zbog zatajenja bubrega ili srca.
• Hemoterapija ili ciljane terapije za izlive povezane s rakom.

Hirurško liječenje (pleurektomija/dekortikacija) – Preferira se kod težih ili hroničnih slučajeva.

• Uključuje uklanjanje dijelova pleure odgovornog za proizvodnju tečnosti.
• Obično se primjenjuje kada druge terapije ne uspiju ili tečnost i dalje nastavlja da se nakuplja.

Da li je nakupljanje tečnosti u plućima opasno?

Nakupljanje tečnosti u plućima obično samo po sebi nije smrtonosno, ali može biti znak ozbiljne osnovne bolesti. Potencijalna opasnost zavisi od:

• Količine i brzine nakupljanja tečnosti
• Uzroka (npr. rak ili infekcija)
• Općeg zdravstvenog stanja pacijenta
• Izlivi uzrokovani rakom pluća mogu biti životno opasni. Neadekvatno liječenje infekcija može dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput empijema (inficirana tečnost) ili sepse.

Šta se dešava ako pleuralni izljev nije liječen?

Nedostatak liječenja pleuralnog izliva tokom dužeg vremena može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući respiratornu insuficijenciju, infekciju i trajno oštećenje pluća; zbog toga je hitno liječenje neophodno. Nakupljanje tečnosti u pleuralnom prostoru pritiska pluća, izazivajući kratak dah, smanjenje nivoa kisika i, u težim slučajevima, respiratornu insuficijenciju. Ako je izljev uzrokovan infekcijom (empijem), prisutne bakterije se množe i mogu izazvati sistemsku infekciju, sepsu i stvaranje lokacija ili fibroznog tkiva koja trajno ograničavaju pluća. Hronični izlivi mogu dovesti do zadebljanja pleure i fibroze, što uzrokuje trajno smanjenu funkciju pluća i model restriktivne plućne bolesti. Takođe, neliječeni maligni izlivi mogu omogućiti dalji rast raka.