Endoskopija je vrlo važna medicinska procedura. Radi se o postupku u kojem se u tijelo kroz usta, nos ili anus uvodi tanka, fleksibilna cijev koja sadrži kameru i svjetlo kako bi se utvrdio uzrok različitih simptoma i postavila dijagnoza. Postoje različite vrste endoskopije. Gastroskopija (koja se radi kroz usta) može otkriti probleme koji zahvataju jednjak, želudac i tanko crijevo. Fleksibilna sigmoidoskopija ili kolonoskopija, koje se rade kroz anus, koriste se za otkrivanje problema u donjem dijelu crijeva (kolonu i rektumu).
Šta je endoskopija?
Endoskopija je postupak u kojem se koristi instrument nazvan endoskop kako bi se pregledali ili liječili organi i strukture unutar tijela. Većina endoskopa su tanke, šuplje cijevi sa svjetlom na vrhu. Neki endoskopi imaju i malu video kameru koja prenosi sliku na ekran računara.
Različiti endoskopi dizajnirani su za pregled određenih dijelova tijela. Endoskopski pregledi obično se nazivaju prema organu ili strukturi koja se ispituje, a uključuju:
Kolonoskopija
Pregled crijeva koji se obavlja kroz anus.
Kolposkopija
Pregled koji se radi u vagini kako bi se provjerio grlić materice.
Cistoskopija
Pregled mokraćnog sistema kojim se provjerava mokraćna bešika kroz mokraćni kanal.
Gastroskopija
Pregled jednjaka, želuca i dijela tankog crijeva koji se obavlja kroz usta.
Histeroskopija
Pregled unutrašnjosti materice koji se radi kroz vaginu.
Laringoskopija
Pregled grkljana i glasnih žica.
Laparoskopija
Pregled trbušne šupljine ili karlice.
Ezofagoskopija
Pregled jednjaka.
Panendoskopija
Radi se kako bi se pregledali ždrijelo (grlo), grkljan (glasna kutija), jednjak, dušnik i bronhi (cijevi koje omogućavaju ulazak i izlazak zraka iz pluća).
Mediastinoskopija
Pregled organa i limfnih čvorova u prostoru između pluća (mediastinum).
Proktoskopija
Pregled unutrašnje sluznice rektuma.
Sigmoidoskopija
Pregled sigmoidnog dijela debelog crijeva i rektuma.
Torakoskopija
Pregled grudne šupljine.
Zašto se radi endoskopija?
Endoskopija može pomoći u utvrđivanju uzroka simptoma probavnog sistema kao što su žgaravica, mučnina, povraćanje, bol u stomaku, poteškoće pri gutanju i gastrointestinalno krvarenje. Ljekari preporučuju endoskopiju kako bi otkrili uzrok različitih zdravstvenih problema. Ona može:
- Omogućiti ljekaru da vidi unutrašnjost organa ili struktura u tijelu
- Uzeti uzorak tkiva za analizu (endoskopska biopsija)
- Zaustaviti krvarenje ili ukloniti male tumore i druge izrasline
- Procijeniti koliko se rak proširio (stadij bolesti)
- Provjeriti da li terapija za rak djeluje ili pratiti tok liječenja
- Ublažiti simptome poput krvarenja ili začepljenja
Kako se pripremiti za endoskopiju?
Priprema za endoskopiju uključuje nekoliko važnih koraka kako bi postupak bio siguran i efikasan. Prije svega, potrebno je imati konsultaciju s ljekarom prije zahvata kako biste razgovarali o svojoj medicinskoj historiji, lijekovima koje koristite i eventualnim alergijama. Ljekar će vam dati upute prilagođene vašem zdravstvenom stanju. U većini slučajeva potrebno je biti natašte 6 do 12 sati prije zahvata, iako neki ljekari mogu dozvoliti konzumiranje bistrih tečnosti dan ranije. Važno je obavijestiti ljekara o svim lijekovima koje uzimate jer će možda biti potrebno privremeno prekinuti uzimanje određenih lijekova, posebno lijekova za razrjeđivanje krvi ili lijekova za dijabetes. Ako se radi gastrointestinalna endoskopija, ponekad je potrebna priprema crijeva uz pomoć laksativa ili klizme. Također, zbog sedacije koja se često koristi tokom zahvata, preporučuje se da neko dođe po vas i odvede vas kući nakon pregleda. Na dan zahvata preporučuje se nošenje udobne odjeće.
Kako se radi endoskopija?
U zavisnosti od dijela tijela koji se pregleda, endoskopija se može obaviti u ordinaciji, klinici ili bolnici. Može se koristiti lokalna ili opća anestezija.
Priprema zavisi od vrste zahvata. U nekim slučajevima nije potrebna posebna priprema, dok je u drugim potrebno postiti ili koristiti laksative i klizme. Tokom postupka mogu vam se dati lijekovi koji pomažu da se opustite.
Endoskop se uvodi kroz prirodni otvor na tijelu, poput usta, anusa ili mokraćne cijevi, ili kroz mali hirurški rez (inciziju).
Kroz poseban kanal u endoskopu mogu se uvesti instrumenti koji omogućavaju uzimanje uzorka tkiva ili uklanjanje manjih tumora.
Uzorci uzeti biopsijom šalju se u laboratoriju na mikroskopsko ispitivanje.
Njega nakon zahvata zavisi od vrste endoskopije koja je obavljena.
Da li endoskopija boli?
Endoskopija obično nije bolna, ali može izazvati određenu nelagodu. Većina ljudi osjeća samo blagu nelagodu sličnu probavnim smetnjama ili upali grla. Zahvat se često izvodi dok je pacijent budan. Može se primijeniti lokalna anestezija kako bi se utrnuo određeni dio tijela, na primjer sprej ili pastila za grlo. Također se može dati sedativ koji pomaže da se opustite i da budete manje svjesni onoga što se dešava oko vas. Po potrebi se sedativ daje putem infuzije u venu.
Koliko traje endoskopija?
Trajanje endoskopije zavisi od svrhe pregleda, ali obično traje između 15 i 45 minuta. U većini slučajeva pacijent može otići kući istog dana i nema potrebe za boravkom u bolnici.
Na šta treba obratiti pažnju nakon endoskopije?
Nakon endoskopije važno je pridržavati se određenih preporuka kako bi oporavak prošao bez komplikacija:
- Ako ste primili sedaciju, moguće je da ćete nekoliko sati osjećati pospanost, vrtoglavicu ili omamljenost.
- Nemojte voziti automobil niti donositi važne odluke isti dan.
- Preporučuje se da uz vas bude pratnja.
- Izbjegavajte alkohol i sedative najmanje 24 sata dok efekat anestezije potpuno ne prođe.
- Nakon gastroskopije može se javiti utrnulost u grlu; nemojte jesti niti piti dok se refleks gutanja ne vrati (obično 1–2 sata).
- Nakon toga birajte laganu i meku hranu.
- Nakon kolonoskopije obično se brzo možete vratiti normalnoj prehrani, ali se mogu javiti gasovi i nadutost.
- Pijte dovoljno tečnosti kako biste spriječili dehidraciju, posebno nakon gastrointestinalne endoskopije.
- Obratite pažnju na neobične simptome poput jakog bola u stomaku, povišene temperature, poteškoća pri gutanju ili stalnog povraćanja. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se obratite ljekaru.
- Posavjetujte se s ljekarom kada možete ponovo početi uzimati lijekove koje ste privremeno prekinuli prije zahvata.
Da li je endoskopija rizična?
Endoskopija je uglavnom sigurna procedura, a ozbiljne komplikacije su rijetke. U rijetkim slučajevima mogu se javiti krvarenje (posebno ako je uzet uzorak tkiva ili uklonjena promjena), infekcija, oštećenje zida probavnog sistema ili reakcija na sedaciju ili anesteziju. Pridržavanje uputa prije zahvata može pomoći u smanjenju rizika.
