Očne bolesti su poremećaji koji utiču na vid i mogu se pojaviti u različitim dijelovima oka. Starosna makularna degeneracija, miopija, hipermetropija, astigmatizam, katarakta, glaukom, bolest žute pjege, strabizam, suhoća oka i konjunktivitis spadaju među najčešće očne bolesti. Problemi s očima mogu imati brojne upozoravajuće znakove i simptome; među njima su crvenilo očiju, razrokost, poteškoće u fokusiranju bliskih ili udaljenih predmeta, zamagljen vid, teško privikavanje na mrak i drugo.
Koje su najčešće očne bolesti?
Očne bolesti mogu značajno uticati na vid i opće zdravlje očiju. Neke od najčešćih su:
Miopija
Miopija, poznata kao kratkovidnost, predstavlja refrakcionu grešku kod koje su predmeti u blizini jasni, dok su udaljeni predmeti zamagljeni. Nastaje kada je očna jabučica preduga ili je rožnica (prednja površina oka) previše zakrivljena, zbog čega se svjetlosni zraci fokusiraju ispred mrežnjače umjesto direktno na njoj.
Hipermetropija
Hipermetropija je refrakciona greška kod koje se udaljeni predmeti vide jasnije od bliskih. Nastaje kada je očna jabučica prekratka, rožnica previše ravna ili očna leća nema dovoljnu optičku snagu, zbog čega se svjetlosni zraci fokusiraju iza mrežnjače.
Bolest žute pjege (starosna makularna degeneracija)
Jedan od vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba. Ova bolest uzrokuje zamućenje centralnog vida. Nastaje kada proces starenja ošteti makulu – dio oka koji kontrolira jasan i direktan vid prema naprijed. Makula je dio mrežnjače (retine), tkiva osjetljivog na svjetlost na stražnjem dijelu oka.
Ambliopija (lijeno oko)
Ambliopija je poremećaj vida koji se obično javlja na jednom oku, rjeđe na oba oka. Razvija se kada dođe do poremećaja u načinu na koji mozak i oko sarađuju i kada mozak ne prepoznaje sliku koja dolazi iz jednog oka. Vremenom se mozak sve više oslanja na jače oko, dok vid slabijeg oka postaje sve lošiji.
Astigmatizam
Astigmatizam je čest problem vida koji može uzrokovati zamućen ili izobličen vid. Nastaje kada rožnica (prozirni prednji sloj oka) ili očna leća imaju nepravilni oblik.
Katarakta
Katarakta je zamućenje očne leće (prozirnog dijela oka koji pomaže fokusiranju svjetlosti). Ova bolest postaje vrlo česta s godinama.
Dijabetička retinopatija
Ova očna bolest nastaje kao posljedica dijabetesa, odnosno povišenog nivoa šećera u krvi, koji oštećuje mrežnjaču oka.
Suhoća oka
Suho oko nastaje kada oči ne proizvode dovoljno suza ili suze ne funkcionišu pravilno. To može izazvati nelagodu u očima i ponekad dovesti do problema s vidom.
Glaukom
Glaukom je grupa očnih bolesti koje mogu dovesti do gubitka vida i sljepoće oštećenjem optičkog živca na stražnjem dijelu oka.
Upala oka
Upala oka ili konjunktivitis uzrokuje oticanje i crvenilo unutrašnjeg dijela kapka i bijelog dijela oka. Oko može biti i svrbljivo i bolno.
Odvajanje mrežnjače (retinalna ablacija)
Radi se o odvajanju mrežnjače od pigmentnog epitela koji se nalazi ispod nje. Najčešće nastaje kada kroz pukotinu ili rupu u mrežnjači prodre tečnost između ova dva sloja.
Strabizam (razrokost)
Strabizam je neravnoteža u položaju očiju. Oči mogu biti okrenute prema unutra (ezotropija) ili prema van (egzotropija). Nastaje zbog nedostatka koordinacije između očiju, pa one gledaju u različitim smjerovima i ne mogu istovremeno fokusirati isti predmet.
Daltonizam (sljepoća za boje)
Daltonizam je stanje u kojem osoba vidi boje drugačije od većine ljudi i ima poteškoće u razlikovanju određenih boja. Najčešće je nasljedan. Ne postoji potpuno izlječenje, ali posebne naočale ili kontaktne leće mogu pomoći u razlikovanju boja.
Koji su simptomi očnih bolesti?
Neke očne bolesti ponekad ne uzrokuju vidljive simptome. Rano otkrivanje putem detaljnog pregleda oka može pomoći oftalmologu da otkrije bolest u ranoj fazi. Pravilan tretman može usporiti ili spriječiti gubitak vida. Redovno obavljajte očne preglede i obratite se liječniku ako primijetite neki od sljedećih simptoma:
- Nagla promjena vida
- Zamagljen ili mutan vid
- Svjetlosni bljeskovi ili halo efekti oko svjetla
- Bol u oku
- Dvostruki vid
- Iscjedak iz oka
- Upala (otok)
- Nemogućnost razlikovanja određenih nijansi boja
- Valovito ili iskrivljeno viđenje ravnih linija
- Pretjerano suzenje očiju
- Nemogućnost zatvaranja kapka
- Svrbež, peckanje ili suhoća oka
- Promjena boje šarenice
Zašto se javlja bol u oku?
Bol u oku može varirati od blage nelagode do vrlo intenzivne boli. Neki od čestih uzroka su:
Zamor očiju
Dugotrajno gledanje u ekran, čitanje ili fokusiranje na određeni zadatak može uzrokovati naprezanje očiju i nelagodu.
Sindrom suhog oka
Nedovoljna proizvodnja suza ili loš kvalitet suza može uzrokovati suhoću, iritaciju i bol.
Infekcije
Stanja poput konjunktivitisa (upale oka) mogu uzrokovati bol, crvenilo i oticanje.
Strano tijelo u oku
Prašina ili sitne čestice u oku mogu izazvati jaku nelagodu i bol.
Alergije
Alergijske reakcije na polen, prašinu ili dlake kućnih ljubimaca mogu uzrokovati iritaciju, crvenilo i bol u očima.
Ogrebotine rožnice
Ogrebotine na rožnici uzrokovane kontaktnim lećama ili povredom mogu izazvati jaku bol i osjetljivost na svjetlost.
Glaukom
Povišen očni pritisak može izazvati bol i, ako se ne liječi, dovesti do gubitka vida.
Migrena
Migrena često može biti praćena bolom oko oka ili iza oka.
Sinusitis
Upala sinusa može uzrokovati pritisak i bol u području oko očiju.
Zašto dolazi do crvenila očiju?
Crvenilo očiju nastaje kada se krvne žile u oku prošire ili upale. To može imati različite uzroke. Alergije na polen, prašinu, dlake kućnih ljubimaca ili dim mogu izazvati crvenilo, svrbež i suzenje. Izloženost iritansima poput hlora u bazenima, dima ili zagađenja također može uzrokovati crvenilo. Infekcije poput konjunktivitisa često uzrokuju crvene i upaljene oči. Suhoća oka zbog nedostatka vlage ili dugotrajnog gledanja u ekran može dovesti do iritacije i crvenila. Osobe koje nose kontaktne leće mogu imati crvenilo zbog predugog nošenja ili loše higijene leća. Ogrebotine rožnice također mogu uzrokovati značajnu nelagodu i crvenilo. Subkonjunktivalno krvarenje, koje nastaje pucanjem male krvne žile ispod konjunktive, može izazvati jarko crvenu mrlju, ali je obično bezopasno. Također, neka zdravstvena stanja poput hipertenzije ili autoimunih bolesti mogu se manifestirati crvenilom očiju.
Kako se liječe očne bolesti?
Liječenje očnih bolesti može se znatno razlikovati u zavisnosti od vrste bolesti. Neki tretmani mogu pomoći kod više različitih stanja, dok su drugi vrlo specifični. Refrakcione greške spadaju među najčešće očne probleme i obično se relativno lako liječe. Korektivne leće, poput naočala ili kontaktnih leća, pomažu u poboljšanju vida i oštrine vida.
Ostale metode liječenja uključuju:
- Operacije za korekciju vida, poput laserskih zahvata LASIK.
- Operativne zahvate oka, kao što su operacija glaukoma ili katarakte.
- Lijekove.
Koliko često treba raditi pregled očiju?
Učestalost pregleda očiju zavisi od starosti, općeg zdravstvenog stanja i individualnih faktora rizika.Djeca bi trebala obaviti najmanje jedan pregled očiju prije treće godine kod pedijatra ili oftalmologa, a zatim još jedan detaljan pregled oko pete godine prije polaska u školu.
Djeca i mladi od 6 do 18 godina trebaju pregled obaviti svake 1 do 2 godine ili češće ako se primijete problemi s vidom.Odrasli od 19 do 40 godina obično trebaju pregled svake dvije godine ako nemaju problema s vidom ili faktore rizika. Osobe od 41 do 60 godina trebaju pregled svake 1 do 2 godine zbog većeg rizika od promjena vida.
Kod osoba starijih od 61 godine preporučuju se godišnji pregledi zbog povećanog rizika od bolesti povezanih sa starenjem, poput katarakte i glaukoma. Također, osobe koje u porodici imaju očne bolesti, imaju hronične bolesti poput dijabetesa ili koriste naočale ili kontaktne leće mogu trebati češće kontrole prema preporuci oftalmologa.
