Mišićni reumatizam, koji je u medicinskoj terminologiji najčešće poznat kao fibromijalgija, ubraja se među najčešće vrste reumatizma u društvu. Ovo oboljenje se najčešće ispoljava kroz rasprostranjene bolove u mišićima i zglobovima. Tokom dana bol, ukočenost i osjećaj umora koji se javljaju u predjelu vrata, leđa, ramena i donjeg dijela leđa mogu značajno smanjiti kvalitet života pojedinca. U liječenju mišićnog reumatizma medicinska podrška ima veliki značaj, dok pojedine metode biljnog liječenja mogu doprinijeti ublažavanju simptoma. Prirodni proizvodi mogu biti korisni zahvaljujući svom mišićno-opuštajućem i umirujućem djelovanju. Međutim, preporučuje se da se ove metode koriste isključivo kao dopuna terapiji, uz obavezno savjetovanje sa ljekarom specijalistom.
Mišićni reumatizam šta je?
Mišićni reumatizam je oboljenje koje se manifestuje hroničnim bolovima u mišićno-koštanom sistemu. Ovo stanje karakterišu rasprostranjeni bolovi, osjetljivost i umor u mišićima i zglobovima. Međutim, mišićni reumatizam ne pokazuje samo fizičke, već i psihološke simptome. Stalni osjećaj umora, poremećaji sna, glavobolje, problemi s pamćenjem i koncentracijom, kao i psihička stanja poput depresije ili anksioznosti često prate ovu bolest. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Mišićni reumatizam je stanje koje se može pojaviti u svim životnim dobima, ozbiljno utiče na svakodnevni kvalitet života i zahtijeva dugotrajno praćenje i liječenje.
Zašto nastaje mišićni reumatizam?
Iako tačan uzrok mišićnog reumatizma nije u potpunosti poznat, moguće je govoriti o različitim faktorima rizika koji mogu doprinijeti njegovom nastanku. Među njima se nalaze genetska predispozicija, stres, hormonalne promjene, infekcije i osjetljivost centralnog nervnog sistema. Također, određeni faktori načina života mogu imati ulogu u pokretanju bolesti.
Mogući uzroci mišićnog reumatizma:
- Osjetljivost nervnog sistema
- Traume
- Genetski faktori
- Problemi sa snom
- Hormonalna neravnoteža
- Infekcioni problemi
Osjetljivost nervnog sistema
Kada veza između nervnog sistema i mišića ne funkcioniše pravilno, čak i normalni podražaji mogu se doživljavati kao bol. Drugim riječima, nervni sistem pogrešno interpretira signale koji dolaze iz tijela, postaje pretjerano osjetljiv i to može biti jedan od osnovnih uzroka hroničnih bolnih stanja poput mišićnog reumatizma.
Traume
Stresni ili traumatski događaji, nesreće ili povrede u nekim slučajevima mogu djelovati kao okidači.
Genetski faktori
Genetski faktori, koji imaju značajnu ulogu u razvoju mnogih bolesti, mogu biti djelotvorni i u slučaju fibromijalgije.
Problemi sa snom
Loš kvalitet sna tokom noći i nedovoljno spavanje mogu dovesti do toga da se tijelo i mišići ne odmore, što posljedično uzrokuje pojačavanje bolnih tegoba.
Hormonalna neravnoteža
Neravnoteža hormona može dovesti do izraženijih simptoma bolesti.
Infekcioni problemi
U pojedinim slučajevima u osnovi bolesti mogu se nalaziti virusne ili bakterijske infekcije.
Koji su simptomi mišićnog reumatizma?
Među glavnim simptomima fibromijalgije nalaze se rasprostranjeni mišićno-koštani bolovi, umor, poremećaji kognitivnih funkcija i poremećaji sna.
Simptomi mišićnog reumatizma:
- Bol i osjećaj ukočenosti u tijelu
- Osjetljivost i napetost u mišićima
- Brzo zamaranje
- Glavobolja
- Problemi sa snom
- Problemi s razmišljanjem, pamćenjem i koncentracijom
- Depresija i anksioznost
Ostali simptomi:
- Bol u licu ili vilici
- Probavne smetnje (poput bolova u želucu, zatvora, nadutosti)
- Osjećaj trnjenja u rukama i stopalima
Kako se postavlja dijagnoza mišićnog reumatizma?
Dijagnoza mišićnog reumatizma može se postaviti na osnovu određenih pregleda i ispitivanja koje provode stručnjaci. Najvažniji pokazatelj u dijagnostici jeste prisustvo rasprostranjenih bolova na određenim tačkama tijela. Također, utvrđivanje bola na najmanje 11 od 18 osjetljivih tačaka smatra se važnim kriterijem koji podržava dijagnozu fibromijalgije (mišićnog reumatizma). S druge strane, za postavljanje konačne dijagnoze mogu se zatražiti i određeni laboratorijski testovi. Mogu se procjenjivati krvne pretrage, funkcija štitne žlijezde, pokazatelji upale i reumatski markeri.
Tokom dijagnostičkog procesa ispituju se i faktori poput kvaliteta sna, psihološkog stanja i nivoa umora osobe. Na osnovu svih ovih procjena, objedinjavanjem dobijenih nalaza, može se postaviti dijagnoza mišićnog reumatizma. Rana dijagnoza ima veliki značaj kako u kontroli simptoma, tako i u poboljšanju kvaliteta života pacijenta. Zbog toga je važno obratiti se stručnjaku ukoliko tegobe traju duži vremenski period.
Kako se liječi mišićni reumatizam?
Liječenje mišićnog reumatizma obuhvata kombinovani pristup koji uključuje više metoda. Osnovni cilj terapije je ublažavanje simptoma i poboljšanje kvaliteta života pacijenta. U terapiji lijekovima najčešće se koriste analgetici, a po potrebi i lijekovi koji sadrže kortizon. Ovi lijekovi, koje propisuje ljekar, mogu u kratkom vremenu staviti bolest pod kontrolu. Pored toga, redovna fizička aktivnost, naročito lagane aerobne vježbe i vježbe istezanja, može značajno doprinijeti jačanju mišića i smanjenju bolova. Upravljanje stresom je također izuzetno važno u ovom procesu. Psihološka podrška i tehnike opuštanja mogu dodatno podržati liječenje. Također, uspostavljanje pravilnog ritma sna, zdrava ishrana i određeni biljni dodaci mogu pomoći u ublažavanju simptoma mišićnog reumatizma.
Kako se provodi biljno liječenje mišićnog reumatizma?
Kod mišićnog reumatizma, koji često otežava kretanje tokom dana, prvenstveno je važno staviti bolove u mišićima pod kontrolu i na taj način poboljšati kvalitet života. Stoga je biljno liječenje mišićnog reumatizma uglavnom usmjereno na ublažavanje bolova u mišićima i povećanje životnog komfora. U biljnoj terapiji posebno se mogu koristiti prirodna ulja poput ulja kleke, ruzmarina i lavande, koja imaju mišićno-opuštajuće i analgetske osobine, a primjenjuju se masažom na bolna područja.
Također, određene biljke poznate po svom antiinflamatornom djelovanju, poput kurkume i đumbira, mogu doprinijeti smanjenju bolova ukoliko se redovno konzumiraju. Ipak, prije primjene ovakvih biljnih metoda obavezno je savjetovanje sa stručnjakom. Posebno osobe s hroničnim oboljenjima ili one koje redovno koriste lijekove trebaju izbjegavati upotrebu biljnih proizvoda bez prethodnog savjeta ljekara. Također je važno naglasiti da se tokom ovog procesa pacijenti trebaju u potpunosti kloniti pušenja i konzumiranja alkohola.
Pušenje i alkohol negativno utiču na zdravlje krvnih sudova i imaju značajnu ulogu u nastanku mnogih reumatskih oboljenja, uključujući mišićni reumatizam. Zbog toga se pacijentima s mišićnim reumatizmom preporučuje da izbjegavaju ove štetne navike kako bi očuvali kvalitet života i ublažili simptome bolesti.
