Hormon koji stimuliše štitnu žlijezdu (TSH) potiče štitnu žlijezdu da luči hormone koji prvenstveno utiču na metabolizam organizma. Povišene vrijednosti TSH-a najčešće ukazuju na hipotireozu, dok snižene vrijednosti TSH-a obično ukazuju na hipertireozu.
- Sadržaj
- Šta je TSH?
- Kolika treba biti vrijednost TSH-a?
- Šta pokazuje TSH hormon?
- Šta se dešava ako je TSH povišen?
- Koji su simptomi povišenog TSH-a?
- Kako se liječi povišen TSH?
- Šta se dešava ako je TSH snižen?
- Koji su simptomi sniženog TSH-a?
- Kako se liječi snižen TSH?
- Šta je terapija jodom (atom terapija)?
- Šta se dešava ako se TSH ne liječi?
- Koje su funkcije hormona štitne žlijezde?
- Koje su benigne bolesti štitne žlijezde?
- Koje su maligne bolesti štitne žlijezde?
Šta je TSH?
Endokrini sistem je složena mreža organa i žlijezda koja proizvodi različite hormone kako bi regulisala funkciju svih organa u tijelu. Jedan od najvažnijih hormona je hormon koji stimuliše štitnu žlijezdu. TSH (tiroid-stimulirajući hormon) proizvodi i luči hipofiza, žlijezda smještena u bazi mozga.
Kolika treba biti vrijednost TSH-a?
Normalni raspon TSH-a iznosi između 0,4 i 4,0 mili-internacionalnih jedinica po mililitru (mIU/mL), ali se ovaj raspon može neznatno razlikovati u zavisnosti od referentnih vrijednosti laboratorije koja vrši testiranje. Vrijednosti znatno ispod ili iznad ovog raspona obično ukazuju na to da štitna žlijezda proizvodi previše ili premalo hormona štitne žlijezde.
Šta pokazuje TSH hormon?
Hormon koji stimuliše štitnu žlijezdu (TSH) potiče štitnu žlijezdu da luči hormone koji prvenstveno utiču na metabolizam organizma. Visoke vrijednosti TSH-a najčešće ukazuju na hipotireozu, dok niske vrijednosti TSH-a obično ukazuju na hipertireozu.
Šta se dešava ako je TSH povišen?
Povišen nivo TSH-a (iznad 4,5 mU/L) ukazuje na smanjenu funkciju štitne žlijezde, poznatu kao hipotireoza. To znači da organizam ne proizvodi dovoljnu količinu hormona štitne žlijezde.
Koji su simptomi povišenog TSH-a?
- Umor i iscrpljenost
- Trnjenje i peckanje u rukama
- Zatvor
- Neobjašnjivo povećanje tjelesne težine
- Depresija
- Nepodnošenje hladnoće
- Smanjeno interesovanje za seksualne odnose
- Obilna menstrualna krvarenja
Kako se liječi povišen TSH?
Za liječenje hipotireoze (povišenog TSH-a) koriste se lijekovi koji nadoknađuju nedostatak hormona štitne žlijezde. Lijek se uzima jednom dnevno ili prema dozi koju propiše ljekar.
Kada se započinje terapija kod povišenog TSH-a?
Kod mlađih osoba granica iznosi 10 mU/L. Ako je vrijednost TSH-a između 10 i 20 mU/L, preporučuje se redovno praćenje. Ukoliko vrijednost pređe 20 mU/L, započinje se terapija.
Šta se dešava ako je TSH snižen?
Sniženi TSH obično znači da osoba ima povišene nivoe hormona štitne žlijezde. Vrijednost TSH-a ispod 0,4 mU/L ukazuje na hipertireozu, odnosno pojačan rad štitne žlijezde, pri čemu tijelo proizvodi prekomjernu količinu hormona štitne žlijezde.
Koji su simptomi sniženog TSH-a?
- Ubrzan rad srca (lupanje srca)
- Neredovni menstrualni ciklusi
- Osjećaj anksioznosti
- Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili povećan apetit
- Proljev
- Promjene vida
- Tanka i vlažna koža
- Povećanje štitne žlijezde (gušavost) koje dovodi do otoka i povećanja u predjelu vrata
- Promjene raspoloženja
- Poteškoće sa spavanjem
Kako se liječi snižen TSH?
Kod sniženog TSH-a koriste se antitiroidni lijekovi. Ovi lijekovi sprječavaju štitnu žlijezdu da proizvodi prekomjerne količine hormona i postepeno ublažavaju simptome hipertireoze.
Šta je terapija jodom (atom terapija)?
Terapija jodom se primjenjuje kod prekomjernog rada štitne žlijezde i nakon operacija karcinoma štitne žlijezde. Radi se o efikasnoj metodi u liječenju ovih stanja. Radioaktivni jod se uzima oralnim putem, nakon čega se apsorbuje u gastrointestinalnom traktu. Zatim ga preuzimaju ćelije štitne žlijezde, što pomaže vraćanju normalne funkcije žlijezde. Jod koji se unosi ovom terapijom uzrokuje gubitak sposobnosti pretjeranog rasta u preaktivnim ćelijama štitne žlijezde.
Kod gušavosti nastale zbog pojačanog rada štitne žlijezde, terapija jodom je jedan od najčešće primjenjivanih tretmana. Doza radioaktivnog joda je niska i pacijent se nakon terapije može bez problema vratiti kući. Prije terapije važno je da pacijent ne konzumira određene namirnice i da dođe u bolnicu natašte, bez uzimanja lijekova za štitnu žlijezdu. Preporučuje se izbjegavanje morskih plodova, ribe, hrane bogate jodom i gaziranih pića. Terapija uglavnom nema ozbiljne nuspojave, ali se rijetko mogu javiti mučnina i slični simptomi. Nakon terapije preporučuje se unos većih količina tečnosti i odmor. Zbog mogućeg štetnog djelovanja, terapija radioaktivnim jodom se ne primjenjuje kod trudnica i pacijenata na dijalizi.
Šta se dešava ako se TSH ne liječi?
Poremećaj ravnoteže hormona štitne žlijezde može negativno uticati na rad različitih organa i sistema u organizmu. Zbog manjka ili viška hormona mogu se javiti umor, povećanje ili nagli gubitak tjelesne težine, usporenost i opadanje kose. Zbog toga je liječenje poremećaja štitne žlijezde izuzetno važno.
Neliječena hipotireoza može dovesti do gušavosti (povećanja štitne žlijezde), srčanih bolesti, problema s plodnošću i oštećenja nervnog sistema.
Koje su funkcije hormona štitne žlijezde?
Glavne funkcije hormona T3 i T4 su regulacija brzine metabolizma, zdravlja srca, kontrole mišića, razvoja mozga, rada crijeva i zdravlja kostiju. Hormoni štitne žlijezde utiču na gotovo svaku ćeliju u tijelu.
Funkcije hormona štitne žlijezde:
- Brzina metabolizma
- Gubitak ili povećanje tjelesne težine
- Brzina otkucaja srca
- Tjelesna temperatura
- Probava
- Kontrola mišića
- Brzina disanja
- Zdravlje kostiju
- Razvoj mozga
- Proizvodnja ćelijske energije
- Menstrualni ciklus
- Rast i razvoj kod djece
Koje su benigne bolesti štitne žlijezde?
- Gušavost
- Toksična gušavost
- Hashimoto
Gušavost
Povećanje štitne žlijezde, poznato kao gušavost, spada među najčešće benigne bolesti štitne žlijezde. Može zahvatiti jedan ili više dijelova žlijezde. Povećanje se može razvijati prema unutrašnjosti ili spolja, u obliku izraslina. Ove izrasline nazivaju se čvorovi, a stanje se naziva nodularna gušavost.
Ako postoji samo jedan čvor, stanje se naziva jednostruka nodularna gušavost, dok se kod više čvorova govori o multinodularnoj gušavosti. U nekim slučajevima, štitna žlijezda može rasti prema grudnoj šupljini, što se naziva substernalna gušavost.
Toksična gušavost
Kod određenih funkcionalnih poremećaja štitne žlijezde dolazi do njenog pojačanog rada i prekomjerne proizvodnje hormona. Ovo stanje se naziva toksična gušavost ili hipertireoza. Kod ovih oblika ponekad se mogu uočiti funkcionalni poremećaji. Među benignim bolestima štitne žlijezde česte su i upalne bolesti štitne žlijezde.
Hashimoto
Kod Hashimoto bolesti dolazi do poremećaja autoimunog sistema. Imuni sistem pogrešno prepoznaje upaljenu štitnu žlijezdu kao strano tijelo, što može dovesti do poremećaja ravnoteže metabolizma.
Koje su maligne bolesti štitne žlijezde?
Najčešća maligna bolest štitne žlijezde je karcinom štitne žlijezde. Karcinomi nastaju promjenama u ćelijskoj strukturi štitne žlijezde. U nekim slučajevima, bolest se može držati pod kontrolom samo praćenjem i poboljšanjem kvaliteta života pacijenta.
Liječenje karcinoma štitne žlijezde moguće je terapijom lijekovima, promjenama životnih navika i hirurškim zahvatima. Najčešća i najpoznatija dva tipa karcinoma štitne žlijezde su papilarni i folikularni karcinom, koji su česti u populaciji i izlječivi ako se otkriju u ranoj fazi.
