Fibromijalgija je hronično oboljenje koje uzrokuje bolove u mišićima i mekim tkivima širom tijela. Može zahvatiti vrat, ramena, leđa, prsa, kukove, ruke i noge. Bolovi kod fibromijalgije mogu biti izraženiji ujutro i navečer. Ponekad bol može trajati tokom cijelog dana. Bol se može pogoršati usljed aktivnosti, hladnog ili vlažnog vremena, anksioznosti i stresa. Ovo oboljenje se najčešće dijagnosticira kod osoba između 20 i 50 godina. Najčešće se javlja kod žena srednje životne dobi.

Šta je fibromijalgija?

Fibromijalgija je hronična bolest koja uzrokuje bol i osjetljivost u tijelu, kao i umor i probleme sa snom. Iako tačan uzrok fibromijalgije nije poznat, istraživači vjeruju da je povezana s abnormalnom obradom bola u mozgu i kičmenoj moždini. Jedan od najizazovnijih aspekata fibromijalgije jeste raznolikost bolova koje može uzrokovati. Osobe s fibromijalgijom ne doživljavaju samo rasprostranjene bolove u mišićima, već i različite vrste bolova.

Zašto nastaje fibromijalgija?

Tačan uzrok fibromijalgije nije poznat. Istraživanja pokazuju da može biti povezana s problemima sa snom i stresom. Također može biti povezana s imunološkim, endokrinim ili biohemijskim poremećajima.

Koji su simptomi fibromijalgije?

Kod fibromijalgije simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Međutim, hronični bol je najčešći simptom. Bol najčešće zahvata mišiće i mjesta gdje se mišići vežu za kosti. To su ligamenti i tetive. Bol može započeti u jednom dijelu tijela, na primjer u vratu i ramenima. Međutim, može zahvatiti bilo koji dio tijela. Intenzitet bola može varirati od blagog do jakog. Tegobe uzrokovane fibromijalgijom mogu se osjećati kao pečenje, bol, ukočenost, probadanje ili tupa, grizuća bol, a često postoje bolne tačke u određenim dijelovima mišića. Bol može podsjećati na artritis, ali ne uzrokuje oštećenje mišića ili kostiju.

Ostali česti simptomi fibromijalgije uključuju:

  • Umjeren do jak umor (iscrpljenost).
  • Smanjena tolerancija na fizičku aktivnost.
  • Problemi sa snom tokom noći.
  • Depresivno raspoloženje.
  • Anksioznost.
  • Glavobolje.
  • Vrtoglavica i osjećaj ošamućenosti.
  • Osjećaj prevelike topline ili hladnoće.
  • Trnjenje, utrnulost, bockanje ili peckanje u rukama i stopalima.
  • Bolovi u stomaku i nadutost, proljev i zatvor kao simptomi sindroma iritabilnog crijeva.
  • Sindrom nemirnih nogu.
  • Bolne menstruacije.
  • Kognitivni problemi (poteškoće s pamćenjem i učenjem novih stvari, problemi s pažnjom i koncentracijom, usporen ili konfuzan govor).

Ovi simptomi mogu ličiti na simptome drugih zdravstvenih problema. Za postavljanje dijagnoze korisno je obratiti se ljekaru specijalisti.

Kako izgleda napad fibromijalgije?

Fibromijalgija se najčešće pokreće događajem koji uzrokuje fizički ili emocionalni (psihološki) stres. Mogući okidači uključuju tešku povredu poput saobraćajne nesreće, infekcije poput Epstein-Barr virusa ili Lyme bolesti.

Napad fibromijalgije predstavlja pogoršanje tipičnih simptoma fibromijalgije, kao što su rasprostranjen bol, pojačana osjetljivost, ukočenost, umor, problemi sa snom, slabost mišića te problemi s pamćenjem ili koncentracijom koji mogu trajati danima ili sedmicama.

Pogoršanja mogu biti izazvana ili se mogu pogoršati zbog sljedećih faktora:

  • Promjene vremena.
  • Pretjerani fizički napor.
  • Mentalni stres.
  • Bolest ili povreda.
  • Putovanja.
  • Hormonalne promjene.
  • Promjene u terapiji.

Gdje fibromijalgija uzrokuje bol? Tačke bola kod fibromijalgije

Stalan i tup bol u leđima, ramenima, kukovima i nogama. Ovaj bol se povremeno može smanjiti ili pojačati. Također se može osjetiti jak bol na dodir u predjelu zadnjeg dijela glave, vrata, gornjeg dijela ramena, gornjeg dijela prsnog koša, kukova, koljena i vanjske strane laktova.

Koje dijelove tijela zahvata fibromijalgija?

Fibromijalgija najčešće može zahvatiti vrat, ramena, leđa, prsa, kukove, ruke i noge.

Kako se liječi fibromijalgija?

Liječenje zavisi od simptoma, dobi i općeg zdravstvenog stanja. Također je veoma važno koliko je stanje izraženo.

Ne postoji poznat definitivan lijek za fibromijalgiju, ali se simptomi mogu kontrolirati. Blaži oblici mogu se držati pod kontrolom izbjegavanjem stresa ili promjenama načina života. Teži oblici mogu zahtijevati liječenje uz multidisciplinarni pristup stručnog zdravstvenog tima. Liječenje može uključivati:

  • Protuupalne lijekove za ublažavanje bola i poboljšanje sna.
  • Druge lijekove protiv bolova.
  • Lijekove odobrene za liječenje fibromijalgije.
  • Lijekove za ublažavanje depresije (antidepresive).
  • Vježbe niskog intenziteta i fizikalnu terapiju.
  • Tehnike opuštanja ili kognitivno-bihevioralnu terapiju.
  • Toplotne ili hladne terapije.
  • Alternativne metode liječenja poput akupunkture, kiropraktike ili masažne terapije.

Važno je da budete informirani o rizicima, koristima i mogućim nuspojavama svih lijekova.

Šta osobe s fibromijalgijom ne bi trebale jesti?

  • Gotove supe koje sadrže mononatrijev glutamat
  • Mesne i pileće kocke za supu (bujoni)
  • Čips
  • Gotovi umaci
  • Salama, sudžuk, kobasice
  • Smrznute gotove ćufte i gotova mesna jela

Šta osobe s fibromijalgijom ne bi trebale raditi?

Stres, anksioznost, depresija, težak radni tempo, pretjerano vježbanje, vlažna i hladna okruženja, poremećaji sna i dugotrajno korištenje računara spadaju među faktore koje osobe s fibromijalgijom trebaju izbjegavati.

Stvoreno na:

13.01.2026 06:49

Ažurirano u:

13.01.2026 06:50

Kreator

Medicana web i uredništvo