Probavne smetnje, koje utiču na rad i zdravlje probavnog sistema, nisu same po sebi bolest, već označavaju skup tegoba koje se osjećaju u gornjem dijelu stomaka tokom probave. Hazımsızlık, odnosno medicinskim jezikom dispepsija, vrlo je česta pojava koju povremeno može doživjeti svaka osoba bez obzira na spol i dob. Može se razviti u zavisnosti od ishrane i načina života, ali se može javiti i kao znak različitih bolesti probavnog sistema.
Šta su pobavne smetnje?
Probavne smetnje se najčešće manifestuje bolom i osjećajem pečenja u gornjem dijelu stomaka, ali simptomi poput mučnine, nadutosti i osjećaja pretjerane sitosti također mogu ukazivati na probavne smetnje. Simptomi koji se javljaju tokom probavne smetnje razlikuju se od osobe do osobe. Tegobe se najčešće pojavljuju nakon jela i pića. Probavne smetnje uglavnom ima blag do umjeren tok i rijetko dostiže nepodnošljive nivoe. S druge strane, često i dugotrajno prisustvo neprijatnih simptoma može negativno uticati na svakodnevni život osobe.
Zašto nastaju probavne smetnje?
Probavne smetnje su vrlo čest problem i iako gotovo svaka osoba u nekom periodu života iskusi probavne smetnje, određeni faktori mogu povećati sklonost njenom nastanku. Navike u ishrani, korištenje lijekova, postojeće bolesti i način života mogu imati ulogu u razvoju probavnih smetnji. Sljedeći faktori spadaju među uzroke:
- Pretjerano jedenje i brzo konzumiranje hrane tokom obroka
- Konzumacija masne ili začinjene hrane
- Pušenje i konzumacija alkohola
- Stres
- Prekomjerna konzumacija gaziranih ili kofeinskih napitaka
- Upotreba određenih lijekova protiv bolova, antibiotika i kontracepcijskih pilula koji mogu imati nuspojave na želudac
- Intolerancija na laktozu
- Trudnoća
- Gojaznost
- Depresija ili anksioznost
- Bolesti probavnog sistema poput refluksa, čira, gastritisa, hijatalne hernije, sindroma iritabilnog crijeva, gastropareze, želučanih infekcija, hroničnog pankreatitisa, raka želuca i upale žučne kese
- Problemi sa štitnom žlijezdom
- Bolesti bubrega
Kod nekih osoba simptomi probavne smetnje se javljaju često, ali uprkos obavljenim pregledima i pretragama ne može se utvrditi jasan fizički uzrok. Probavne smetnje koje se javljaju bez konkretnog razloga naziva se funkcionalna dispepsija. Simptomi funkcionalne dispepsije mogu povremeno nestati, a zatim se iz nepoznatih razloga ponovo pojaviti.
Koji su simptomi probavnih smetnji?
Budući da su probavne smetnje problem vezan za probavu, manifestuje se simptomima koji se osjećaju u predjelu stomaka, a kod osobe se može javiti samo jedan ili više simptoma istovremeno. Tokom probavnih smetnji može se pojaviti osjećaj rane sitosti za vrijeme jela ili neugodan osjećaj punoće nakon obroka čak i kada je količina hrane normalna. U gornjem dijelu stomaka, između prsne kosti i pupka, mogu se javiti umjeren bol, pečenje, nadutost i mučnina. Također se mogu pojaviti izraženi zvukovi iz želuca i stalna potreba za podrigivanjem.
Kada se zbog probavnih smetnji treba obratiti ljekaru?
Simptomi probavnih smetnji najčešće se javljaju zbog konzumirane hrane i pića i obično se povlače sami od sebe u kratkom vremenu. Međutim, u nekim slučajevima pobaven smetnje mogu biti povezana s ozbiljnim bolestima. Kada simptomi postanu stalni i počnu negativno uticati na kvalitet života, potrebno je obratiti se ljekaru. Ako se uz probavne smetnje pojavi bilo koji od sljedećih simptoma, neophodno je bez odlaganja potražiti medicinsku pomoć:
- Jak bol u predjelu stomaka
- Gubitak apetita
- Naglo mršavljenje
- Pojava žutila na koži i bjeloočnicama
- Pojava kvržice u stomaku
- Poteškoće pri gutanju
- Stalan osjećaj umora i slabosti
- Povraćanje krvi ili povraćanje koje izgleda poput taloga kafe
- Crna stolica ili stolica koja izgleda poput katrana
- Otežano disanje
- Pretjerano znojenje praćeno bolom koji se širi iz grudi prema vilici, vratu i rukama
Šta pomaže kod probavnih smetnji?
Smanjenjem ili uklanjanjem faktora koji uzrokuju probavne smetnje moguće je ublažiti ili potpuno ukloniti tegobe. Ako je uzrok smetnji neka bolest, započinje se liječenje te bolesti. Ukoliko je uzrok korištenje lijekova, situaciju treba procijeniti ljekar, koji može preporučiti drugi lijek sa sličnim učinkom. Ako je pobavna smetnja povezana s ishranom i načinom života, osobu treba usmjeriti ka zdravijim izborima.
Akutni simptomi probavnih smetnji mogu se ublažiti različitim metodama kako bi se olakšala probava. Nana, đumbir, cimet i komorač imaju umirujuće i regulirajuće djelovanje na probavu, pa njihova konzumacija u obliku čaja ili kao dodatak jelima može pomoći u smanjenju simptoma. Dodavanje jedne kašičice jabukovog sirćeta ili jedne supene kašike limunovog soka u čašu vode i ispijanje u malim gutljajima može pomoći u balansiranju želučane kiseline i olakšati probavu, čime se smanjuju tegobe hazımsıznosti.
Kako spriječiti probavne smetnje?
Simptomi probavnih smetnji mogu postati vrlo neugodni i negativno uticati na kvalitet života. Budući da su uzroci najčešće povezani s načinom života i ishranom, male promjene u tim oblastima mogu doprinijeti zdravijem probavnom sistemu i sprječavanju probavne smetnje. Za prevenciju probavnih smetnji mogu se primijeniti sljedeće mjere:
- Vođenje dnevnika ishrane kako bi se utvrdilo koje namirnice i pića izazivaju probavne smetnje i ograničila njihova konzumacija
- Sporo jedenje i temeljito žvakanje hrane prije gutanja može olakšati probavu
- Umjesto rijetkih i obilnih obroka, preporučuje se češće konzumiranje manjih obroka
- Smanjiti unos gaziranih i kofeinskih napitaka, kao i alkohola
- Prestanak pušenja i upotrebe drugih duhanskih proizvoda
- Rjeđe konzumirati masnu i začinjenu hranu
- Večeru konzumirati najmanje tri sata prije odlaska na spavanje
- Obratiti pažnju na dovoljan unos tečnosti
- Izbjegavati usku i tijesnu odjeću koja pritišće predio stomaka
- Raditi na smanjenju stresnih faktora ili, ako to nije moguće, naučiti zdravije načine nošenja sa stresom
- Planirati fizičku aktivnost prije obroka ili najmanje jedan sat nakon jela