Napad anksioznosti je stanje koje se javlja kod osoba sa anksioznim poremećajima i izaziva fizičke simptome u tijelu. Uobičajeni znakovi uključuju ubrzano disanje, mučninu, vrtoglavicu i glavobolju. U tim trenucima pravilo 3-3-3 može pomoći da se tijelo smiri. Ovo pravilo podrazumijeva fokusiranje na ono što možete vidjeti, ono što možete čuti i ono što možete uraditi, što omogućava da napad bude stavljen pod kontrolu.
Šta je napad anksioznosti?
Napad anksioznosti je stanje koje nastaje iznenada i izaziva intenzivnu zabrinutost i strah. U tom trenutku osoba može osjećati napetost, nemir i paniku. Simptomi mogu uključivati osjećaj sličan srčanom udaru, znojenje, drhtavicu i vrtoglavicu.
Ovi napadi su često izazvani stresom i mogu se razlikovati od osobe do osobe. Za razliku od paničnog napada, koji počinje iznenada i intenzivno, napad anksioznosti obično se razvija postepeno i s vremenom povećava intenzitet.
Simptomi napada anksioznosti
Simptomi napada anksioznosti mogu varirati u zavisnosti od reakcije tijela. Napad može izazvati osjećaj nemira, panike, nekontrolisanih misli, ubrzano disanje ili mučninu.
Glavni simptomi uključuju:
- Osjećaj panike, straha, tjeskobe i nelagode
- Razdražljivost ili nemir
- Nekontrolisane, opsesivne misli
- Teškoće sa koncentracijom
Fizički znaci mogu uključivati:
- Osjećaj nemira
- Palpitacije srca
- Kratkoću daha
- Napetost mišića
- Hladne ili znojne ruke
- Suha usta
- Mučninu
- Trnjenje ili utrnulost u rukama i nogama
- Teškoće sa uspavljivanjem ili održavanjem sna
Šta izaziva anksiozne poremećaje?
Anksiozni poremećaji obično nastaju usljed bioloških, psiholoških i životnih faktora. Njihovi uzroci uključuju:
- Genetsku predispoziciju
- Neravnotežu neurotransmitera u mozgu, poput serotonina, dopamina i noradrenalina
- Traumatska iskustva u djetinjstvu ili odraslom dobu
- Visok nivo stresa, radni ili akademski pritisak, finansijske poteškoće i nedostatak socijalne podrške
- Osobine ličnosti poput perfekcionizma, preosjetljivosti, niskog samopouzdanja ili jake potrebe za kontrolom
- Određena medicinska stanja, uključujući bolesti srca, poremećaje štitnjače i dijabetes
Kako zaustaviti napade anksioznosti?
Tokom napada anksioznosti, osoba može doživjeti palpitacije, intenzivnu zabrinutost i osjećaj gubitka kontrole. Za kontrolu ovih simptoma mogu se primijeniti kratkoročne i dugoročne strategije:
Vježbe disanja
Regulišite disanje dubokim udahom kroz nos, zadržavanjem nekoliko sekundi i polaganim izdahom kroz usta. Ovo pomaže smanjenju palpitacija i osjećaja panike.
Smirite um
Koristite tehnike fokusiranja na sadašnji trenutak.
Pozitivni unutrašnji govor
Uvjeravajte sebe afirmacijama i pozitivnim mislima.
Vježbe opuštanja mišića
Svjesno opustite napete mišiće, poput ramena, vrata i ruku, kako biste ublažili fizičku napetost.
Identifikujte okidače
Vodite dnevnik kada doživljavate napade anksioznosti. Ova svijest pomaže u pripremi za buduće epizode.
Promjene životnog stila
Uspostavite redovan san, zdravu ishranu, smanjite unos kofeina i alkohola, i redovno vježbajte kako biste smanjili učestalost napada.
Potražite profesionalnu pomoć
Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna terapija, i po potrebi lijekovi pod medicinskim nadzorom mogu dugoročno kontrolisati anksiozne poremećaje.
Kako se liječe napadi anksioznosti?
Liječenje obično uključuje kombinaciju terapije, lijekova i promjena životnog stila. Liječenje se prilagođava pojedincu i može varirati u zavisnosti od težine simptoma.
Uključuje:
- Kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT)
- Antidepresive (SSRI, SNRI)
- Kratkoročne anksiolitike (antianksiozni lijekovi), po potrebi
- Redovan san
- Zdravu ishranu
- Redovno vježbanje
- Tehnike upravljanja stresom (meditacija, vježbe disanja)
- Podršku porodice i socijalnog okruženja
Često postavljana pitanja o napadima anksioznosti
Šta je pravilo 3-3-3 kod anksioznosti?
Tokom napada anksioznosti, navedite tri stvari koje vidite, primijetite tri zvuka koje čujete i pomjerite tri dijela tijela. Ova tehnika pomaže osobi da se smiri.
Koji je najbrži način za ublažavanje anksioznosti?
Praktikovanje dubokog disanja, fokusiranje na okolinu i korištenje umirujućih misli može brzo smanjiti anksioznost tokom napada.
Kako se nositi sa napadom anksioznosti?
Regulišite disanje, fokusirajte se na okolinu, uvjeravajte sebe i potražite podršku od pouzdane osobe.
Koja je razlika između anksioznosti i paničnog napada?
Anksioznost se karakteriše dugotrajnom brigom i napetošću, dok panični napad nastaje iznenada sa intenzivnim strahom i akutnim fizičkim simptomima.
Kako se osjeća napad anksioznosti?
Manifestuje se palpitacijama, kratkoćom daha, osjećajem gubitka kontrole, intenzivnom zabrinutošću, mučninom i napetošću mišića.
Koji odjel posjetiti kod napada anksioznosti?
Napadi anksioznosti se liječe u odjelu psihijatrije, koji je odgovoran za dijagnozu i terapiju. Psihološka podrška se također može potražiti po potrebi.
