Hašimoto bolest je autoimuna bolest u kojoj imuni sistem napada štitnu žlijezdu i izaziva oštećenje na tom području. Oštećena štitna žlijezda ne može proizvoditi dovoljno hormona, što može dovesti do hipotireoze, odnosno smanjene funkcije štitne žlijezde, i zbog toga se mogu razviti različite komplikacije.
Šta je Hašimoto bolest?
Štitna žlijezda je žlijezda u obliku leptira koja se nalazi na prednjem dijelu vrata i dio je endokrinog sistema. Štitna žlijezda je zadužena za izlučivanje hormona štitnjače, zbog čega je funkcija organa usko povezana sa ravnotežom hormona štitnjače. Kada dođe do poremećaja u ravnoteži hormona štitnjače, svi organi uključujući srce mogu biti pogođeni, a zbog toga se mogu razviti različite bolesti.
Hašimoto bolest (također poznata kao Hašimoto tiroiditis) je najčešći uzrok hipotireoze. Kod hipotireoze, štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona štitnjače, što usporava mnoge sisteme u tijelu. Ova bolest posebno pogađa žene srednje životne dobi, ali se danas može javiti kod osoba svih uzrasta i oba pola.
Učestalost hašimota
Učestalost Hašimoto bolesti u svijetu se kreće između 0,3 i 1,5 na 1000 osoba. Glavni uzrok je najčešće nedostatak joda. U razvijenim zemljama učestalost bolesti je smanjena zbog češćeg provođenja skrining testova, ranog postavljanja dijagnoze i brzog početka liječenja. U nerazvijenim i zemljama u razvoju, naročito u Africi, istražuju se utjecaj upotrebe joda i uloga etničke pripadnosti na razvoj bolesti.
Simptomi Hašimota
Hašimoto tiroiditis je bolest koja sporo napreduje i izaziva hronično oštećenje štitne žlijezde. Simptomi se javljaju postepeno, tako da kada osoba shvati da je bolesna, štitna žlijezda je često već oštećena. Kada se primijeti neravnoteža hormona i pad kvaliteta života, potrebno je obavezno posjetiti doktora. Najčešći simptomi bolesti su:
- Umor i slabost
- Osjećaj hlađenja
- Zatvor
- Bleda koža
- Oticanje lica
- Loma noktiju
- Gubitak kose
- Povećanje jezika
- Povećanje tjelesne težine
- Bolovi ili ukočenost mišića
- Dugotrajna ili obilna menstruacija
- Depresija
- Zaboravnost
Koje osobe su u riziku od Hašimota?
Iako bolest uglavnom pogađa žene srednje životne dobi, određeni faktori rizika mogu povećati šanse da i druge osobe obole. Faktori rizika uključuju spol, starost, nasljednost, postojanje drugih autoimunih bolesti i izloženost zračenju.
Studije pokazuju da žene obolijevaju češće od muškaraca. Rizik se povećava u srednjem životnom dobu. Ako u porodici postoji Hašimoto tiroiditis ili druge autoimune bolesti, rizik se dodatno povećava bez obzira na spol i starost. Također, osobe sa reumatoidnim artritisom, dijabetesom tip 1 ili lupusom imaju veći rizik. Visoka izloženost okolišnom zračenju takođe povećava učestalost bolesti.
Kako se dijagnosticira Hašimoto?
Osobe često dolaze kod doktora zbog zatvora, stalnog umora, jutarnjeg osjećaja iscrpljenosti, suhe kože, gubitka kose i oticanja lica.
U takvim slučajevima, pacijentima se preporučuju testovi, uključujući mjerenje TSH hormona u krvi. Također se mogu tražiti hormonski i antitijelesni testovi. Ako je nivo hormona štitnjače nizak, može se postaviti dijagnoza hipotireoze. Povišeni TSH ukazuje da hipofiza radi više kako bi nadoknadila smanjenu funkciju štitne žlijezde.
Budući da je Hašimoto autoimuna bolest, u krvi se mogu naći anti-TPO antitijela. Međutim, test antitijela ne daje tačne rezultate kod svih slučajeva, pa se mora kombinovati sa drugim testovima.
Najčešće se prvo traži TSH test kod pacijenata sa simptomima. TSH test može se koristiti i za praćenje nivoa lijekova tokom liječenja.
Ako u porodici postoji Hašimoto ili neka druga autoimuna bolest, ako pacijent sam ima autoimunu bolest, ako je prethodno primio radioterapiju ili bio izložen zračenju iz drugih razloga, preporučuje se redovan pregled kod endokrinologa. Također, osobe koje su imale operaciju štitne žlijezde, koriste lijekove za štitnjaču ili su primale zračenje vrata i glave trebaju redovno posjećivati stručnjaka i ne izostavljati kontrole.
Kako se liječi Hašimoto?
U liječenju Hašimoto bolesti, prvo se prati tok bolesti i prema tome se najčešće pristupa terapiji lijekovima. Ako nema poremećaja u funkciji štitne žlijezde, hormonske neravnoteže ili nedostatka hormona, odmah se ne započinje s uzimanjem lijekova. Umjesto toga, nivo TSH hormona u tijelu se redovno prati. Ako se započne terapija, većina pacijenata koristi lijekove doživotno, ali doze se mogu prilagođavati u zavisnosti od nivoa TSH hormona u krvi.
Kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, može se primijeniti sintetički hormonski dodatak. Ovaj hormon se naziva T-4. Lijekovi koji sadrže T-4 trebaju se uzimati svakodnevno. Redovno korištenje ovih lijekova pomaže u uklanjanju simptoma hipotireoze i omogućava pacijentima da se vrate normalnom životu. Potrebne količine sintetičkog hormona određuju se tokom redovnih kontrola.
Prekomjerna upotreba hormonskih lijekova može izazvati srčane probleme, stoga je neophodno redovno pratiti zdravlje srca, posebno kod osoba sa istorijom srčanih bolesti ili kod onih koji već imaju srčane probleme. Doze hormonskih lijekova treba pažljivo prilagođavati u ovim slučajevima.
Neliječena Hašimoto bolest može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Među najčešćim je gušavost, koja označava prekomjerno povećanje štitne žlijezde. Gušavost je posebno česta u Aziji i Africi, a najčešće nastaje zbog nedostatka joda. Važno je napomenuti da gušavost u mnogim slučajevima može dovesti do hipotireoze.
Hašimoto bolest, zbog nedostatka hormona štitnjače, ako se ne kontroliše, može izazvati i probleme sa srcem. Posebno je značajno povišenje LDL, tzv. lošeg holesterola, što je česta pojava kod hipotireoze. Zbog toga, neliječena hipotireoza i Hašimoto bolest mogu dovesti do povećanja srca i srčane insuficijencije.
Još jedan problem izazvan Hašimoto bolešću su psihološki poremećaji, prvenstveno depresija. Smanjena mentalna aktivnost može dovesti do depresije i smanjenog seksualnog nagona. U većini slučajeva, liječenjem bolesti simptomi depresije se smanjuju i pacijenti povrate svoju raniju energiju.
Također, osobe sa Hašimoto bolešću koje žele imati djecu trebaju imati na umu da se bolest može naslijediti. Djeca osoba koje imaju Hašimoto bolest imaju veći rizik od kognitivnih i mentalnih poremećaja u odnosu na djecu osoba bez Hašimoto bolesti. Neka istraživanja takođe ukazuju na ulogu hipotireoze u razvoju srčanih, moždanih i bubrežnih problema kod novorođenčadi. Zbog toga je izuzetno važno da trudnice ili žene koje planiraju trudnoću kontrolišu štitnu žlijezdu kako bi spriječile moguće komplikacije kod djeteta.
