Migrena je jedan od najčešćih tipova glavobolja. Osim što ometa svakodnevne aktivnosti osobe, može i pojačati svoj intenzitet tokom obavljanja tih aktivnosti. Migrena se javlja zajedno sa različitim simptomima poput mučnine, proliva, zamagljenog vida i otoka lica, a za njeno liječenje primjenjuju se različite metode.
Uzroci migrene
Jedan od čestih uzroka migrene je genetski faktor. Prisutnost osobe u porodici koja pati od istog oboljenja povećava šanse da i druga osoba razvije migrenu. Međutim, osnovni uzrok migrene još uvijek nije potpuno poznat. Smatra se da nastaje uslijed privremenog uticaja abnormalne aktivnosti mozga na živce i krvne sudove u mozgu. Faktori koji izazivaju ovu abnormalnu aktivnost u mozgu nisu precizno utvrđeni, ali se smatra da genetski faktori i različiti okidači doprinose pojavi napada migrene.
Šta pokreće migrenu?
Napad migrene može početi kada je osoba izložena različitim faktorima. Studije pokazuju da kod većine pacijenata napadi započinju nekim okidačem. Neki od ovih faktora samo doprinose, dok su drugi potencijalni ili još uvijek neprovjereni okidači.
Stres, hormonske promjene poput menstruacije i trudnoće, dug period gladovanja, nagle promjene vremenskih uslova, prekomjerno ili nedovoljno spavanje, izloženost jakom svjetlu ili buci, konzumacija hrane i pića koja sadrže aspartam smatraju se potencijalnim okidačima. Takođe, određeni lijekovi, pušenje, konzumacija čokolade i citrusa, te hrana i piće koja sadrže tiramin još uvijek se smatraju neprovjerenim okidačima.
Osim ovih, različiti faktori poput parfema i kolonjske vode, alkoholnih ili kofeinskih pića, prerađene hrane, bolova u vratu, kasnog odlaska na spavanje, temperature, intenzivnog vježbanja i seksualne aktivnosti takođe mogu pokrenuti napad migrene. Ovi okidači variraju od osobe do osobe, a kod nekih pacijenata kombinacija više okidača može izazvati migrenu.
Faktoririzika za migrenu
Migrena, koja je danas jedna od najčešćih bolesti, može se pojaviti kod bilo koje osobe. Ipak, određeni faktori povećavaju vjerovatnoću pojave migrene. Jedan od njih je pol – migrena se javlja dvostruko češće kod žena nego kod muškaraca. Drugi faktor rizika je genetski – većina osoba sa migrenom ima člana porodice koji takođe pati od migrene. Takođe, zdravstveno stanje osobe može uticati na migrenu. Poremećaji spavanja, depresija, anksioznost, epilepsija i bipolarni poremećaj mogu doprinositi pojavi migrene.
Vrste migrene i njeni simptomi
Migrena se generalno dijeli na tri tipa: migrena bez aure, migrena sa aurom i migrena bez glavobolje. Migrena bez aure predstavlja napad glavobolje koji traje od 4 do 72 sata. Obično se osjeća u jednom dijelu glave, srednje ili jake intenziteta. Ova vrsta migrene ima tendenciju da se pogorša fizičkom aktivnošću. Tokom napada, osoba može osjetiti povećanu osjetljivost na svjetlo i zvuk. Takođe može imati problema sa koncentracijom i znojenjem. Uz glavobolju, pacijent može osjećati mučninu i umor.
Kod migrene sa aurom, simptomi počinju otprilike 60 minuta prije napada i traju od 4 do 60 minuta. To mogu biti vizuelni poremećaji poput tačkica, bljeskova svjetlosti, zamagljenog vida ili mikropsije (vidjenje objekata manjim nego što jesu). Mogu se javiti problemi sa ravnotežom, utrnulost kože, trnci, peckanje, smanjen osjećaj ili bol. Dodatno, mogu se pojaviti problemi sa govorom ili nagle promjene raspoloženja.
Kod migrene bez glavobolje, simptomi migrene se javljaju bez same glavobolje. Osobe ne osjećaju bol u glavi, već samo druge simptome povezane s migrenom.
Kako se dijagnosticira migrena?
Dijagnoza migrene može trajati duže zbog različitih simptoma kod pacijenta. Međutim, dijagnoza se može postaviti na osnovu medicinske istorije pacijenta, simptoma, prisustva migrene u porodici i fizičkog pregleda. Ponekad se radi i fizički i neurološki pregled, kao i laboratorijski testovi, MR ili kompjuterizovana tomografija, kako bi se isključili drugi zdravstveni problemi koji mogu izazvati slične simptome.
Postavljaju se pitanja poput: kada je počela glavobolja, koliko je jaka, koji su drugi simptomi prisutni, koliko često i gdje u glavi se javlja bol, koliko dugo traje i u kojim situacijama se javlja. Takođe se uzima u obzir kada bol slabi ili se pojačava i koji lijekovi se koriste, jer to pomaže u tačnoj dijagnozi.
Ako se tip glavobolje ne može odrediti, ili se jave atipični simptomi, ili se u neurološkom pregledu uoče abnormalnosti, ljekar može zatražiti MR ili kompjuterizovanu tomografiju.
Kako se liječi migrena?
Budući da još uvijek nije potpuno razumljena, migrena nema definitivno liječenje. Liječenje se može fokusirati na prevenciju napada ili na ublažavanje simptoma tokom napada. Za prevenciju napada, identifikacija okidača i njihovo izbjegavanje su ključni koraci. Pacijent može voditi dnevnik potencijalnih okidača, osigurati dovoljno sna i unos tečnosti, redovno se hraniti i izbaciti potencijalne okidače iz ishrane. Drugi način liječenja je upotreba lijekova. Kod žena kod kojih su napadi povezani sa menstrualnim ciklusom, može se primijeniti hormonska terapija.
Tokom napada, mogu se koristiti različiti analgetici i lijekovi za ublažavanje simptoma. Najefikasniji su kada se primijene prije ili odmah na početku napada. Ipak, prekomjerna upotreba lijekova može negativno uticati na stanje pacijenta, stoga treba paziti na doziranje.
