Srce je organ koji kuca tokom cijelog života i doprema organima i tkivima krv bogatu kiseonikom i hranjivim materijama koja je potrebna tijelu. Ovaj kontinuirani proces ne uzrokuje nelagodu kod osobe. Drugim riječima, osoba većinu vremena ne osjeća da joj srce kuca. Međutim, zbog različitih razloga može doći do povećanja brzine otkucaja srca.
Šta je lupanje srca (Aritmija)?
Lupanje srca se može definirati kao osjećaj otkucaja srca koji osoba svjesno osjeća. Da bi došlo do lupanja srca, srce ne mora nužno raditi brže od normalnog. Brži rad srca od uobičajenog može se javiti zbog fizičke aktivnosti ili promjena raspoloženja. Lupanje srca može biti znak poremećaja srčanog ritma koji se naziva aritmija.
Kod zdravih osoba, simptomi lupanja srca mogu se pojaviti kao tahikardija uzrokovana fizičkom aktivnošću. U takvim situacijama se osim ubrzanog rada srca ne očekuju nikakve abnormalnosti na EKG-u. Međutim, ako lupanje srca dovodi do otežanog disanja, bolova u grudima, osjećaja pritiska ili pečenja u grudima, vrtoglavice ili nesvjestice, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć.
Osim toga, rizik od lupanja srca tokom trudnoće je veći nego u normalnim okolnostima. Kao razlog za lupanje srca u trudnoći navode se promijenjena hormonska ravnoteža i povećan volumen tečnosti unutar krvnih sudova. Pored toga, hormonske promjene koje se javljaju tokom menstrualnog i predmenopauzalnog perioda takođe mogu uzrokovati iznenadno lupanje srca.
Zašto nastaje lupanje srca (Aritmija)?
Uzroci lupanja srca mogu se podijeliti na “uzroke koji nisu povezani sa srcem” i “srčane bolesti”. Uzroci koji nisu povezani sa srcem su oni kod kojih srce nema nikakvih problema, ali se lupanje javlja zbog drugih faktora. To su:
- Pretjerana fizička aktivnost
- Tjeskoba i anksiozni poremećaji
- Prekomjerno krvarenje
- Toksična gušavost
- Visoka temperatura
- Sniženi nivo šećera u krvi
- Anemija
- Konzumacija alkohola ili duhana
- Migrena
- Unos kofeina
- Određeni lijekovi
- Arteriovenske fistule
- Abnormalni nivoi elektrolita
- Pretjerani gubitak tečnosti
- Feokromocitom (tumor nadbubrežne žlijezde)
- Nizak nivo kiseonika
- Ortostatska hipotenzija
Kada je riječ o srčanim faktorima koji uzrokuju lupanje srca, uzroci mogu varirati od bezazlenih dodatnih otkucaja do ozbiljnih srčanih oboljenja koja mogu ugroziti život. Najčešće se javljaju sljedeći uzroci:
- Visok krvni pritisak
- Bolesti koronarnih arterija
- Bolesti srčanog mišića
- Upala srčane ovojnice ili srčanog mišića (miokarditis, perikarditis, endokarditis)
- Reumatska groznica
- Usporavanje rada srca
- Zamjena srčanog zaliska
- Urođene srčane anomalije
- Pejsmejker
- Proširenje aortne arterije (aneurizma aorte)
- Poremećaji ritma (prerani atrijalni ili ventrikularni otkucaji, atrijalna fibrilacija, ventrikularna tahikardija, paroksizmalna supraventrikularna tahikardija, blok grana, Brugada i Wolff-Parkinson-White sindrom).
Pored fizičkih uzroka aritmije, psihološko lupanje srca je takođe jedan od najčešćih problema. Kod anksioznih stanja, koja se često nazivaju napetošću, osoba ima osjećaj kao da će se nešto loše dogoditi. Kada osoba osjeti da je suočena s prijetnjom, potreba za većim dotokom krvi u srčani mišić može izazvati osjećaj lupanja srca. Osim toga, pretjerano uzbuđenje koje osoba doživljava može biti još jedan faktor koji izaziva lupanje srca.
Kako prolazi lupanje srca?
Problemi s aritmijom su vrlo raznoliki. Neki od njih mogu biti opasni po život. Stoga je pitanje “kako prolazi lupanje srca” zajedničko mnogima koji se s ovim problemom susreću. Međutim, da bi se započelo liječenje, pacijent s aritmijom mora biti pažljivo ispitan, a osnovni uzrok, ako postoji, otkriven, kako bi se prema tome planirao tretman. Prilikom dijagnostikovanja lupanja srca (aritmije) rade se sljedeći testovi:
EKG: Elektrokardiogram koji se snima svima koji se jave s pritužbom na lupanje srca. Međutim, normalan EKG ne znači da osoba nema poremećaj srčanog ritma, jer se lupanje često dešava kratkotrajno i možda neće biti zabilježeno tokom snimanja. Zato se EKG može snimati u mirovanju ili tokom fizičkog napora.
Krvne analize: Provjeravaju se nivoi u krvi, tiroidni hormoni i nivoi elektrolita.
Ehokardiografija: Pregled srca pomoću ultrazvuka. Ispituju se srčani zalisci, funkcija pumpanja i efikasnost rada srca kako bi se otkrili mogući uzroci lupanja.
Holter: Uređaj koji bilježi srčani ritam tokom 24 do 72 sata kako bi se otkrili određeni poremećaji ritma. Snimke analizira specijalista.
Uređaj za snimanje događaja: Kod osoba kod kojih se lupanje javlja rijetko, Holter možda neće biti dovoljan za dijagnozu jer se lupanje možda neće pojaviti tokom snimanja. U tim slučajevima koristi se uređaj koji se nosi 2–3 sedmice i omogućava ručno snimanje u trenutku lupanja.
Liječenje lupanja srca (Aritmije)
Kod liječenja lupanja srca primjenjuju se lijekovi i invazivne metode. Kada se lijekovima ne postigne uspjeh, koristi se metoda poznata kao radiofrekventna ablacija. Ovom metodom se ritam srca reguliše kroz invazivni zahvat putem arterije ili vene u nozi. Stopa uspješnosti ovog postupka, zahvaljujući napretku medicine, može doseći i do 99%. Cilj radiofrekventne ablacije je uništavanje izvora ili mehanizma koji uzrokuje lupanje pomoću radiofrekventne energije.
Neki poremećaji ritma nestaju nakon ablacije i više se ne vraćaju, dok drugi mogu zahtijevati dugotrajno, pa čak i doživotno uzimanje lijekova.
U određenim slučajevima aritmija se liječi pomoću pejsmejkera. Oni se uglavnom koriste kod bradiaritmija – stanja kada srce kuca presporo ili dolazi do srčanog bloka. Osobe s ugrađenim pejsmejkerom moraju biti pod redovnim ljekarskim nadzorom.
Kod ventrikularne tahikardije ili ventrikularne fibrilacije, kada lijekovi i ablacija ne djeluju, koristi se uređaj sličan pejsmejkeru koji se zove kardioverter-defibrilator (ICD). Ovaj uređaj, koji u životno opasnim situacijama isporučuje električni šok i vraća normalan ritam, može spasiti život.
Koliko traje lupanje srca?
Lupanje srca se obično javlja u situacijama kao što su stres, fizički napor, prehlada, panični napadi ili kao nuspojava nekih lijekova. U većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi i nije opasno. Međutim, ako je osoba ranije imala srčane probleme, treba odmah potražiti ljekarsku pomoć. Ako lupanje srca prati mučnina, jaka vrtoglavica, otežano disanje ili nelagoda u grudima, takođe treba hitno reagovati.
Lupanje srca kod djece
Lupanje srca kod djece može nastati zbog urođenih srčanih mana. Posebno kod novorođenčadi, fizički pregled i EHO (ehokardiografija) odmah nakon rođenja ili nekoliko dana kasnije omogućavaju rano otkrivanje aritmija i drugih srčanih bolesti.
Kontrola i liječenje simptoma lupanja srca u ranom uzrastu sprječavaju razvoj ozbiljnijih srčanih problema. Zato se preporučuje da djeca pri polasku u vrtić budu pregledana kod dječijeg kardiologa. Tokom osnovne škole trebalo bi uraditi EKG i EHO radi provjere srčanog ritma. Na taj način se može spriječiti razvoj srčane insuficijencije čak i u 20-im godinama života.
Lupanje srca prilikom uspavljivanja
Lupanje srca se često javlja u situacijama poput fizičkog napora, straha, anksioznosti ili uzbuđenja i obično se samo povlači. Međutim, kod nekih osoba se javlja snažno lupanje srca tokom sna, koje ih može probuditi. Uzrok može biti nepravilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti ili nuspojave lijekova. Pretjerana konzumacija kofeina, cigareta i alkohola takođe može uzrokovati lupanje srca tokom spavanja.
Kod nekih osoba lupanje počinje čim legnu. Ovo stanje, koje se češće javlja kod starijih osoba, svakako treba procijeniti ljekar. Ako se stanje često ponavlja, može biti znak određenih srčanih oboljenja.
Ako lupanje srca tokom spavanja nije povezano s bolestima srca, najčešće su uzroci energetska pića, pušenje, masna hrana i odlazak na spavanje punog stomaka. Zato bi se ove navike trebale ograničiti, a san potražiti najmanje 30–45 minuta nakon jela.
