Šta je katarakta i kako izgleda proces liječenja katarakte?

Očne bolesti spadaju među najčešće zdravstvene probleme koji direktno mogu negativno uticati na kvalitet života. Kod osoba svih uzrasta mogu se pojaviti različite očne bolesti, ali se s godinama, zbog gubitka elastičnosti i funkcionalnosti tkiva, povećava vjerovatnoća razvoja određenih poremećaja vida. Među njima, jedno od najčešćih stanja koje može izazvati ozbiljan gubitak vida je katarakta.

Šta je katarakta?

U zdravom oku, proces vida se odvija tako što svjetlost prolazi kroz različite slojeve oka i fokusira se na retinu – dio oka koji prenosi sliku do mozga. Ovo fokusiranje omogućavaju prozirna rožnjača na prednjem dijelu oka i očna leća (sočivo) koja reguliše fokus pri pogledu na blizinu i daljinu. Na taj proces dodatno utiču i očne tečnosti i druga tkiva unutar oka.

Problemi s rožnjačom ili sočivom mogu spriječiti jasan prolazak slike do centra vida. Kao rezultat, može doći do zamućenja slike, izobličenja ili potpunog gubitka vida. Kada očna leća izgubi prozirnost, postane mutna i tvrđa, svjetlost se više ne lomi pravilno i ne dolazi jasno do retine. Ovo stanje se naziva katarakta.

Katarakta se najčešće javlja kod starijih osoba, ali se može razviti i ranije zbog određenih zdravstvenih problema. Obično počinje na jednom oku, a zatim se vremenom može proširiti i na drugo.

Šta uzrokuje kataraktu?

Prozirnost i elastičnost očne leće zavise od strukture njenih tkiva. Kada se u tim tkivima nekontrolisano nakupljaju određeni proteini i minerali, leća gubi svoju funkcionalnost i postaje zamućena. Takva zamućenja ometaju prolaz svjetlosti i sprečavaju leću da se prilagođava za jasan pogled na blizinu ili daljinu. Ovo stanje naziva se katarakta, a može se javiti u različitim oblicima:

• Nuklearna katarakta: nastaje u središtu sočiva i uzrokuje gubitak vida u centralnom dijelu. U ranoj fazi može izazvati kratkovidnost, a kasnije dovodi do zamućenog i oslabljenog vida.
• Kortikalna katarakta: počinje na rubovima sočiva i napreduje prema centru u obliku klina. U početku simptomi mogu biti blagi, ali s vremenom se javljaju zamućenja i gubitak oštrine vida.
• Posteriorna katarakta: brže napreduje i javlja se na stražnjem dijelu sočiva. Može uzrokovati pojavu svjetlosnih oreola i blještanja, naročito noću.
• Kongenitalna katarakta: javlja se kod beba i djece usljed genetskih poremećaja poput galaktozemije, neurofibromatoze tip 2 i miotoničke distrofije.
• Sekundarna (stečena) katarakta: nastaje zbog drugih bolesti kao što su dijabetes, glaukom ili dugotrajna upotreba kortikosteroida. Može se razviti i nakon povrede oka ili radioterapije.

Faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću razvoja katarakte uključuju:

• Stariju životnu dob
• Šećernu bolest
• Gojaznost
• Visok krvni pritisak
• Glaukom (povišen očni pritisak)
• Dugotrajno izlaganje suncu
• Pušenje i konzumaciju alkohola
• Povrede oka ili prethodne operacije oka
• Dugotrajnu upotrebu steroidnih lijekova
• Nasljednu sklonost ka katarakti

Koji su simptomi katarakte?

Simptomi katarakte zavise od stepena oštećenja leće i mogu varirati. Ako je zahvaćen samo mali dio leće, vid se možda neće odmah promijeniti, ali se najčešće javljaju sljedeći simptomi:

• Zamagljen ili zamućen vid
• Teškoće pri gledanju u mraku ili pri slabom osvjetljenju
• Osjetljivost na svjetlost i odsjaj
• Povećana potreba za jakim svjetlom prilikom čitanja
• Halo efekti (blještanja) oko svjetlosnih izvora
• Česte promjene dioptrije
• Slabije razlikovanje boja ili njihovo gubljenje intenziteta
• Dvostruki vid na jedno oko

Kako se liječi katarakta?

Katarakta uzrokuje trajne anatomske promjene na očnom sočivu. U ranim fazama mogu se pokušati metode za ublažavanje simptoma, poput propisivanja odgovarajućih naočara za čitanje, promjena životnog stila i liječenja postojećih bolesti (npr. dijabetesa). Međutim, jedini definitivni tretman katarakte je hirurško uklanjanje zamućenog sočiva i ugradnja vještačkog.

Najčešće korištena metoda je fakoemulzifikacija (FAKO) – postupak u kojem se sočivo razbija ultrazvučnim talasima na sitne dijelove, koji se zatim uklanjaju, a umjesto njih se ugrađuje intraokularno vještačko sočivo. Druga metoda uključuje mali rez na rubu rožnjače kroz koji se oštećeno sočivo uklanja i odmah zamjenjuje novim.

U pojedinim slučajevima, kada ugradnja vještačkog sočiva nije moguća, pacijent koristi posebne naočare ili kontaktna sočiva za korekciju vida. Operacija se obično radi na jednom oku, dok se drugo operiše kasnije, nakon oporavka.

Pošto katarakta zahvata samo sočivo, operacija se može odgoditi bez značajnog uticaja na konačan rezultat. Ipak, kod osoba sa dijabetesom ili visokim pritiskom, simptomi se mogu pogoršati tokom čekanja.

Često postavljana pitanja o katarakti

Koji su rizici katarakt operacije?

Katarakt operacija je veoma česta i uspješna, a komplikacije su rijetke. Ipak, može doći do infekcija, krvarenja ili odvajanja mrežnjače (retinalni dekolman), posebno ako se postoperativna njega ne sprovodi pravilno.

Koliko traje operacija katarakte?

Zahvat se obično izvodi ambulantno i traje od 30 do 45 minuta. Ukupno vrijeme može biti duže zbog pripreme i vrste anestezije. Nakon operacije, pacijent najčešće ide kući istog dana.

Kakav je oporavak nakon operacije?

Oporavak je brz i jednostavan. Oko se nakon zahvata zatvara zaštitnim zavojem, a pacijent se poziva na kontrole nakon 1 dana, 1 sedmice i 1 mjeseca. Tokom nekoliko dana može se osjećati blaga bol ili osjetljivost, a potpuni oporavak obično traje nekoliko sedmica.

Kada treba uraditi operaciju katarakte?

Odluka o operaciji donosi se zajednički između pacijenta i ljekara. Operacija se preporučuje kada katarakta ozbiljno naruši kvalitet života – npr. otežava čitanje, rad, hodanje ili vožnju.

Može li se katarakta ponovo javiti?

Katarakta se ne može ponovo razviti na vještačkom sočivu, ali ono s vremenom može postati zamućeno. Ova zamućenja mogu se ukloniti laserskim tretmanom. Također, moguće je da se katarakta kasnije razvije i na drugom oku.

Kako spriječiti pojavu katarakte?

Prevencija uključuje izbjegavanje faktora rizika: prestanak pušenja i konzumacije alkohola, nošenje sunčanih naočara, redovne očne preglede, zdravu i uravnoteženu ishranu, izbjegavanje samoinicijativnog uzimanja lijekova te adekvatno liječenje hroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije.