Alzheimer, šta je?

Alzheimer je neurodegenerativna bolest koja se najčešće javlja u starijoj dobi. Zbog stanjivanja moždanog tkiva, simptomi se ispoljavaju kao poremećaji pamćenja, govora i motoričkih sposobnosti. Kod ove bolesti zahvaćeni su i ponašanje i misaone sposobnosti, a tokom faza bolesti dolazi do postepenog pogoršanja.

Posebno nakon 65. godine života primjećuje se povećana učestalost bolesti. To je najčešći oblik demencije. U ranoj fazi javlja se kao blago zaboravljanje i može se miješati sa svakodnevnim zaboravom, zbog čega dijagnoza može kasniti. Bolest je prvi put otkrio njemački psihijatar i neuropatolog Alois Alzheimer 1906. godine i zbog toga nosi njegovo ime. Ne postoji lijek koji potpuno izliječi Alzheimerovu bolest. Međutim, koriste se određene terapijske metode kako bi se usporio napredak bolesti, poboljšao kvalitet života pacijenata ili tretirali fizički simptomi. Rana dijagnoza posebno pomaže u produženju perioda nezavisnog života pacijenata u ranoj fazi bolesti.

Učestalost Alzheimerove bolesti

U zemljama u kojima se povećava broj starijeg stanovništva, primjećuje se i porast bolesti povezanih sa starenjem. Turska je od 2000-ih godina ušla među zemlje sa rastućim starijim stanovništvom. Očekuje se da će do 2023. godine starije stanovništvo u zemlji dostići 10,3%. Između 2012. i 2017. godine u Turskoj je zabilježen porast učestalosti bolesti demencije, kao i starijeg stanovništva. To znači da se učestalost Alzheimerove bolesti u društvu povećava. Prema studiji provedenojoj u Turskoj 2017. godine, ukupno 13.600 osoba je preminulo zbog Alzheimerove bolesti; od toga 7.901 žena i 4.999 muškaraca. U svijetu trenutno ima oko 44 miliona osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti, a svake godine više od 7 miliona ljudi oboli. Procjenjuje se da će do 2030. godine biti 75,6 miliona, a do 2050. godine 135,5 miliona osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest, koja je jedna od degenerativnih oblika primarne demencije, čini 50-70% svih oblika demencije. Dakle, to je jedan od najčešćih tipova demencije. Učestalost Alzheimerove bolesti iznosi 1 od 20 osoba u dobi između 40 i 65 godina, 1 od 14 osoba iznad 65 godina i 1 od 6 osoba starijih od 80 godina. Svjetska zdravstvena organizacija je ovu bolest proglasila globalnim zdravstvenim problemom.

Simptomi Alzheimerove bolesti

Simptomi Alzheimerove bolesti variraju ovisno o fazi u kojoj se pacijent nalazi, ali se generalno dijele na mentalne i fizičke:

• Gubitak pamćenja
• Gubitak jezičkih sposobnosti
• Pojava poteškoća u vizuelno-prostornim vještinama
• Oštećenje apstraktnog mišljenja i prosuđivanja
• Promjene ličnosti i ponašanja
• Nesposobnost samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti
• Gubitak fizičkih funkcija

Također, u zavisnosti od faze, pacijenti mogu razviti paranoju, delirijum, agresivnost, poremećaje u ritmu metabolizma, anksioznost, depresiju i fobije. Depresija je među najrazornijim efektima ove bolesti i ponekad može biti teža za podnijeti od same bolesti.

Faze Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest ima tri faze.

Rana faza

U ranoj fazi simptomi su vrlo blagi, pa bolest može proći neprimijećeno ili se zamijeniti sa drugim stanjima (depresija). Pacijenti mogu imati poremećaje pamćenja, ali još uvijek mogu samostalno obavljati rutinske zadatke. Javljaju se blagi zaboravi (lista za kupovinu, zaboravljanje ključeva ili štednjaka), problemi s vremenom, poteškoće u pamćenju datuma, ponavljanje već ispričanih događaja, poteškoće u učenju novih informacija, regresija jezičkih sposobnosti, poteškoće u donošenju odluka. Komunikacijske sposobnosti još nisu ugrožene.

Srednja faza

U srednjoj fazi simptomi postaju izraženiji i obično se tada postavlja dijagnoza. Pojavljuju se kognitivni poremećaji povezani s govorom, pacijenti teško ponavljaju naučene radnje (apraxis), javljaju se gubitci govorne sposobosti. Pacijenti imaju problema s obavljanjem rutinskih zadataka, ne mogu samostalno obavljati aktivnosti van kuće, te počinju trebati pomoć kod jela, oblačenja, toaleta i kupanja. Socijalni odnosi se pogoršavaju, a agresivnost, paranoja i anksioznost mogu se pojačati.

Kasna faza

U kasnoj fazi pacijenti gube kontrolu nad mokrenjem, razvijaju motoričke poremećaje, posturalne probleme i poteškoće u hodanju. Postaju gotovo potpuno zavisni od tuđe pomoći, uključujući hranjenje, kupanje i oblačenje. Također se javlja teškoće gutanja, povećana sklonost infekcijama i organna insuficijencija. Smrt obično nastaje zbog sekundarnih uzroka, poput infekcija iz kreveta, plućne embolije i poremećaja prehrane.

Uzroci i faktori rizika

U Alzheimeru koji se javlja u mlađoj dobi, genetski faktori igraju veću ulogu. Faktori rizika dijele se na sprečive i nesprečive.

Nesprečivi faktori, starost – glavni faktor rizika; učestalost bolesti raste nakon 65 godina i doseže oko 20% nakon 80 godina.

Sprečivi faktori, alkohol, pušenje, droga, nizak nivo obrazovanja, sjedilački način života, loši životni uvjeti i loša ishrana.

Srčano-žilne bolesti, hipertenzija i pretilost također povećavaju rizik. Žene su izložene većem riziku, posebno nakon menopauze kada opada nivo estrogena, što smanjuje zaštitu mozga.

Ostali nesprečivi faktori: nagli gubici, traumatske povrede glave, tumori mozga, Pickova bolest, Parkinsonova bolest i drugi poremećaji centralnog nervnog sistema. Depresivna anamneza također povećava rizik od Alzheimerove bolesti u starijoj dobi.

Uzrok bolesti još uvijek nije poznat, ali se zna da nakupljanje određenih proteina između neurona ometa funkcije ćelija, iako uzrok ove akumulacije nije poznat.

Dijagnoza Alzheimerove bolesti

Ranu dijagnozu je teško postaviti, jer se simptomi mogu zamijeniti sa svakodnevnim zaboravom ili depresijom. Promjene u ponašanju koje primijete bližnji igraju ključnu ulogu u dijagnostici. Rana dijagnoza je važna za usporavanje napredovanja bolesti. Praćenje starijih osoba, posebno onih s više faktora rizika, je neophodno. Suradnja psihijatara, socijalnih službi i porodice je važna.

Dijagnoza se postavlja kombinacijom psihoterapije i slikovnih metoda: kompjuterizovana tomografija (CT), pozitron-emisiona tomografija (PET), magnetna rezonanca (MR), detaljna anamneza, krvni testovi, fizički pregled i neuropsihološki testovi.

Metode liječenja Alzheimerove bolesti

Ne postoji siguran lijek koji uklanja Alzheimer ili zaustavlja njegov napredak. Postoje neki lijekovi i nelijekovi koji se koriste za usporavanje pojave i napredovanja bolesti. U liječenju lijekovima koriste se lijekovi poput inhibitora acetilholinesteraze i Memantina. U nelijekovnom tretmanu primjenjuju se rehabilitacione terapije poput plesa, masaže, vježbi i muzike.

Preventivne metode kod Alzheimerove bolesti

Fizička aktivnost, zdrava ishrana i izbjegavanje alkohola, cigareta i droga mogu odgoditi pojavu bolesti. Kontrola kardiovaskularnih bolesti i održavanje tjelesne aktivnosti (šetnje, aerobik, vježbe ravnoteže i snage) pomažu u povećanju neuroplastičnosti. Ishrana bogata ribom, povrćem i voćem također doprinosi očuvanju općeg zdravlja. Vježbe disanja su važne za pacijente sklone anksioznosti i depresiji.

Njega pacijenata sa Alzheimerom

Kod pacijenata koji postaju potpuno zavisni, i skrbnici su pod rizikom. Postoje organizacije koje pružaju informacije, savjete i edukacije za pacijente i skrbnike, uključujući geriijatrijske udruge, Alzheimer fondacije i Alzheimer društvo u Turskoj.