Problemi sa zubima spadaju u najvažnije zdravstvene tegobe koje imaju negativne posljedice i na fizičko zdravlje i na estetski izgled osobe. Određene stomatološke nepravilnosti, koje izazivaju zabrinutost zbog estetskih razloga ili poteškoća u funkcionalnoj upotrebi, mogu zahtijevati primjenu posebnih metoda liječenja – poput terapije fiksnim aparatićem. Pritom je važno imati tačne i dovoljne informacije o tome kome, pod kojim uslovima i na koji način se ova terapija primjenjuje.
Sadržaj
- Šta je terapija zubnim aparatićem?
- Čemu služi terapija zubnim aparatićem?
- Kada treba započeti terapiju zubnim aparatićem?
- Kako se sprovodi terapija zubnim aparatićem?
- Koliko traje terapija zubnim aparatićem?
- Na šta treba obratiti pažnju tokom nošenja zubnog aparatića?
Šta je terapija zubnim aparatićem?
Terapija zubnim aparatićem je dentalna metoda koja se primjenjuje u slučajevima nepravilnosti u zubima i zglobovima vilice, kod zbijenih zuba (čaprazoća), prisustva praznina između zuba, u estetskoj korekciji osmijeha (smile design), kao i kod pripreme anatomije vilice za druge neophodne stomatološke zahvate.
Tokom ove terapije, na zube se postavljaju braketi (posebne kopče) kroz koje prolaze metalne žice. One stvaraju konstantnu, blagu silu kojom se zubi postepeno pomjeraju u željeni položaj. Ovaj tretman je dugotrajan i zahtijeva periodične kontrole na kojima ortodont prilagođava silu i pravac pomjeranja zuba.
Čemu služi terapija zubnim aparatićem?
Nepravilnosti u položaju zuba i njihova čaprazoća uglavnom nastaju zbog sužene ili anatomski nepravilne građe vilice. Kada vilica nema dovoljno prostora, zubi se razvijaju nepravilno i zauzimaju pogrešan položaj.
Također, određene bolesti kostiju i zuba, zatim apneja u snu, problemi s adenoidima (trećim krajnikom) i nosnim disanjem mogu dovesti do nepravilnog rasta i razvoja zuba.
Terapija aparatićem omogućava proširenje i korekciju vilice, stvarajući prostor za pravilan položaj zuba. Osim funkcionalnog značaja, koristi se i u kozmetičke svrhe – za estetsko oblikovanje osmijeha.
Još jedan važan cilj terapije je korekcija odnosa između gornje i donje vilice. Kada one nisu u pravilnom položaju i ne zatvaraju se kako treba (malokluzija), aparatić može postepeno dovesti vilice u pravilan anatomski odnos.
Pošto su zubi i kosti živi i promjenljivi organi, oni reagiraju na dugotrajnu, blagu silu, što omogućava njihovo postavljanje u tačan položaj.
Kada treba započeti terapiju zubnim aparatićem?
Terapija zubnim aparatićem se najčešće primjenjuje kod djece u periodu aktivnog rasta, između 12. i 13. godine života. Međutim, fiksni aparatići mogu se koristiti i kod odraslih osoba. Kod odraslih pacijenata ponekad je potrebno primijeniti intenzivnije metode liječenja, a terapija u pravilu traje nešto duže.
Kako se primjenjuje terapija zubnim aparatićem?
Ova terapija se može sprovoditi pomoću različitih vrsta braketa i aparata, a najčešće korištene metode su:
Aparati korišteni tokom terapije:
Koliko traje terapija zubnim aparatićem?
Trajanje terapije zubnim aparatićem zavisi od građe zuba i vilice, općeg zdravstvenog stanja, težine ortodontskog problema, vrste terapije, odgovora pacijenta na tretman te njegove saradnje. Prosječno, terapija traje od 1 do 3 godine, ali kod nekih pacijenata može potrajati i duže. Nakon skidanja aparatića, u određenim slučajevima potrebno je nositi retencione aparate (retainer) najmanje 6 mjeseci, kako bi se spriječilo vraćanje zuba u prvobitni položaj. Tokom cijele terapije, ortodont zakazuje mjesečne kontrole, prati napredak i po potrebi vrši podešavanja na žicama i aparatima.
Na šta treba obratiti pažnju tokom nošenja zubnog aparatića?
Tokom nošenja zubnog aparatića, nakon svakog obroka oko bravica se mogu nakupiti ostaci hrane, zbog čega je održavanje oralne higijene izuzetno važno. Preporučuje se pranje zuba pastom poslije svakog obroka, kao i uklanjanje zaostalih čestica hrane. Dodatno, upotreba tečnosti za ispiranje usta s fluorom može biti korisna. Posebno dizajnirane ortodontske četkice ili četkice sa mekim vlaknima doprinose učinkovitijoj higijeni.
Tokom terapije, pacijenti treba da izbjegavaju namirnice koje mogu oštetiti aparatić ili izazvati stvaranje plaka. Među njima su: led, orašasti plodovi, kokice, tvrdi bomboni i čokolade, žvakaće gume, jabuka, mrkva i druge tvrde namirnice (posebno ako se grizu u komadu), krekeri i slične grickalice koje se mrve i zadržavaju između žica i bravica. Umjesto toga, preporučuje se konzumacija mekše hrane i, kada je moguće, sjeckanje namirnica na sitne komade prije konzumiranja.