Čovječanstvo je tokom stoljeća bilo primorano boriti se s brojnim zaraznim bolestima i mnogi su ljudi izgubili život dok za te bolesti nije pronađeno efikasno liječenje. Malarija je bolest čija je prošlost veoma daleka i koja, nažalost, čak i 2020. godine može dovesti do smrti. Prema aktuelnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 2018. godine 228 miliona ljudi je bilo zaraženo parazitom malarije, a oko 405 hiljada ljudi je preminulo. Uglavnom se malarija javlja u tropskim i suptropskim područjima, a može se reći da posebno prijeti afričkom kontinentu. U našoj zemlji, od 2010. godine, nisu zabilježeni lokalni slučajevi malarije. Primijećeno je da su svi slučajevi bili povezani s inostranstvom ili recidivom bolesti. Najrizičnija grupa u borbi protiv malarije su djeca uzrasta 5-6 godina.
Šta je malarija?
Malarija je bolest koja se kod ljudi prenosi jednostaničnim parazitom Plasmodium i koja u nekim slučajevima može biti smrtonosna. Zbog toga što dijeli mnoge simptome s drugim bolestima, poznavanje onoga što je malarija veoma je važno za dijagnozu i liječenje. Malarija se prenosi ubodom zaraženih ženskih komaraca vrste Anopheles. Iako je malarija zarazna bolest, ne prenosi se direktnim kontaktom između ljudi niti seksualnim putem. Vrlo rijetko, prijenos malarije s osobe na osobu se može dogoditi samo transfuzijom krvi, transplantacijom organa, upotrebom zaraženih šprica ili tokom trudnoće preko posteljice na bebu.
Bolest nastaje kada parazit zarazi crvene krvne stanice i ćelije jetre. Ako se ne liječi na vrijeme, malarija može biti smrtonosna, a bolest se uglavnom manifestuje napadima groznice i drhtavice. Ovi napadi, koji su najistaknutija karakteristika malarije, nazivaju se malarijski napadi. Simptomi se obično javljaju 10 dana do 4 sedmice nakon infekcije, ali se u nekim slučajevima mogu pojaviti i unutar 7 dana. Najduži poznati inkubacijski period bolesti nije prelazio jednu godinu od datuma infekcije.
Otprilike 93% slučajeva malarije u svijetu registruje se u Africi. Prema podacima iz 2010. godine, od hiljadu ljudi, 71 je bio u riziku od malarije, dok je 2018. godine taj broj pao na 57. Ipak, treba imati na umu da još uvijek ne postoji efikasno cjepivo protiv malarije.
Bolest malarije
Većina vrsta parazita Plasmodium je naučno opisana, a zabilježeno je da različite vrste ovog parazita mogu zaraziti i životinje. Kod ljudi je poznato pet različitih vrsta Plasmodium parazita koje izazivaju malariju. Te vrste su: P. falciparum, P. vivax, P. malariae i P. ovale (dvije vrste). Pored ovih vrsta, poznato je i da parazit nazvan P. knowlesi u nekim dijelovima jugoistočne Azije može prenijeti malariju sa životinja na ljude. Dvije vrste koje predstavljaju najveću prijetnju po ljudsko zdravlje su P. falciparum i P. vivax.
Većina slučajeva u Africi, jugoistočnoj Aziji, zapadnom Mediteranu i zapadnom Pacifiku uzrokovana je P. falciparum vrstom. U Americi, većina slučajeva (75%) uzrokovana je parazitom P. vivax.
Od više od četiri stotine vrsta komarca Anopheles, samo trideset vrsta prijeti ljudskom zdravlju. Težina bolesti zavisi od vrste parazita, stanja pacijenta i okolišnih uslova. Za dovršetak životnog ciklusa, parazit mora određeno vrijeme boraviti u komarcu vrste Anopheles i u ljudskom tijelu.
Jednostavno rečeno, širenje bolesti počinje kada životinja koja nosi parazita, dok sisa krv, prenese parazita u ljudski krvotok putem sporozoita. Ovi sporozoiti direktno napadaju jetru i brzo zaraze ćelije. Kada sporozoiti dostignu određenu zrelost u jetri, ponovo ulaze u krvotok i zaraze crvene krvne stanice. U tom trenutku počinju se pojavljivati simptomi malarije. Ovi simptomi pokazuju da je parazit ušao u ljudsko tijelo i počeo se razmnožavati u crvenim krvnim stanicama.
Kao što se može zaključiti iz procesa prenosa bolesti, pravovremena intervencija i liječenje mogu potpuno eliminisati bolest. Ipak, u nekim područjima još uvijek se javljaju lokalni slučajevi, a putovanja zaraženih osoba mogu otežati potpuno iskorenjivanje parazita.
Simptomi malarije
Nema vidljive razlike između uboda komarca koji nosi parazita malarije i onog koji ga ne nosi. Ovo otežava pravovremenu dijagnozu i povećava smrtnost bolesti. Glavni simptomi malarije sliče simptomima uobičajenih bolesti praćenih groznicom. Intenzitet simptoma zavisi od interakcije između parazita i domaćina i od okolišnih faktora.
Najčešći simptomi u svim slučajevima malarije su visoka temperatura, drhtavica, hladnoća i znojenje. U nekim slučajevima javljaju se i povraćanje i dijareja. Kod teških slučajeva mogu se pojaviti glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak apetita i jaka drhtavica. Ako bolest ne izaziva ozbiljna oštećenja organa, pacijent se može potpuno oporaviti primjenom postojećih terapija. Ako bolest izazove zatajenje organa, simptomi mogu dovesti do trajnih oštećenja, pa čak i smrti. U ranom stadiju bolesti, ako nema ozbiljnog zatajenja organa, osoba se može potpuno oporaviti. Tada se simptomi mogu pojaviti u obliku napada, metaboličke acidoze, teške anemije, hipoglikemije, akutnog zatajenja bubrega i edema pluća. Također, kod djece koja boluju od malarije simptomi mogu biti teži, učestaliji i višestruki.
Parazit malarije koji se razvija u jetri kasnije izaziva periodične napade. Zaražene krvne stanice istovremeno pucaju, oslobađajući parazite u krvotok, što izaziva napad kod pacijenta. Ovi napadi se obično pojavljuju u ciklusima od 48 ili 72 sata, zavisno od vremena razmnožavanja i formiranja novih zaraženih ćelija. Napadi tokom spavanja ili noćni malarijski napadi česti su kod većine pacijenata i pravovremena intervencija je ključna.
Liječenje malarije
Najefikasnija preventivna metoda kod većine bolesti, vakcinacija, za malariju još nije moguća. Glavna prepreka razvoju univerzalnog cjepiva protiv malarije je kompleksnost strukture parazita i njegovog životnog ciklusa. Parazit se u ljudskom tijelu bori protiv imunog sistema i konstantno mijenja svoju površinu. U istraživanjima vakcina, ključna tema je kompleksnost imunog sistema koji se mora prilagoditi ovim promjenama.
Glavni faktor u liječenju bolesti je vrsta Plasmodium parazita koja izaziva infekciju. Stoga je određivanje vrste parazita ključni korak u liječenju. Kako su simptomi malarije vrlo slični akutnim groznim bolestima, putovanje u rizična područja u posljednjih godinu dana zahtijeva uzimanje malarije u obzir.
Nakon utvrđivanja vrste parazita, plan liječenja zavisi od različitih faktora: gdje i kada je parazit prenesen, intenzitet simptoma, prisustvo drugih bolesti, alergija i trudnoća.
Testiranje na malariju
Za dijagnozu se koriste različiti testovi na malariju. Rezultat testa je veoma važan kod bolesti poput malarije. U Africi, gdje je malarija česta, laboratorijske mogućnosti za testiranje još uvijek nisu uvijek dostupne, ali testovi su uglavnom dostupni i jednostavni za izvođenje. U našoj zemlji Ministarstvo zdravlja pruža detaljne informacije, testove i lijekove prije i nakon putovanja u rizična područja.
Dijagnoza malarije može biti otežana zbog kliničkih ograničenja, dugog inkubacijskog perioda ili stečene imunosti. Glavne metode dijagnoze su:
- Klinička dijagnoza
- Mikroskopska dijagnoza
- Test antigenom
- Molekularna dijagnoza
- Serologija
- Test otpornosti na lijekove
Klinička dijagnoza je najjeftinija metoda, ali zbog sličnosti simptoma s drugim bolestima, važno je razlikovati specifične simptome. Najčešći simptomi su visoka temperatura, hladnoća, drhtavica, slabost i znojenje. Klinička dijagnoza uvijek mora biti potvrđena laboratorijskim testovima.
Mikroskopska dijagnoza uključuje pregled uzorka krvi pod mikroskopom. Ova metoda je pouzdana, jeftina i standardna.
Mogla bi se koristiti i analiza nivoa antigena u krvi za brzu dijagnozu. Ova metoda se često koristi kada mikroskopski pregled nije moguć, naročito u područjima s većim brojem lokalnih slučajeva.
Molekularna dijagnoza koristi PCR test za otkrivanje nukleinskih kiselina parazita. Ova metoda je pouzdana, ali skupa. Serološke metode ispituju antitijela koja imuni sistem stvara protiv infekcije, a ne samog parazita. Testovi otpornosti na lijekove dostupni samo u specijalizovanim laboratorijama mogu poboljšati tretman.
Kako se prenosi malarija?
Znanje o tome kako se malarija prenosi ključno je za borbu protiv bolesti. Malarija je češća u toplim zemljama jer komarci vrste Anopheles više vole topla područja. Međutim, ne javlja se u svim toplim zemljama; neka područja su potpuno oslobođena parazita.
Iako postoje preventivne mjere prilikom putovanja, putovanje u rizična područja značajno povećava rizik od infekcije. Zaštita, poput korištenja mreže protiv komaraca tokom spavanja u rizičnim područjima, jednostavna je, ali veoma efikasna.
Malarija tokom trudnoće
Malarija tokom trudnoće može imati ozbiljne posljedice i za majku i za dijete. Zbog slabijeg imunog sistema, simptomi kod trudnica mogu biti mnogo teži. Istraživanja o riziku prenosa bolesti s majke na dijete su nedovoljna, stoga nije moguće donijeti konačan zaključak. Međutim, zabilježeni su slučajevi prenosa parazita preko posteljice. Ako se malarija kod trudnice ne dijagnostikuje na vrijeme, može doći do prijevremenog poroda ili pobačaja. Također, malarija se može javiti kod žena u periodu poslije poroda (lošulja). Istraživanja o sigurnosti lijekova tokom dojenja su ograničena, ali njihova upotreba zavisi od zdravstvenog stanja djeteta.
