Gojaznost je stanje karakterisano prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u tijelu, hronično je, progresivno i životno ugrožavajuće, te može značajno smanjiti očekivani životni vijek. Kada težina dostigne ekstremne nivoe, stanje se naziva morbidna gojaznost i predstavlja hronični problem sa mnogobrojnim medicinskim, psihološkim, socijalnim i ekonomskim posljedicama.
Gojaznost nije lični izbor. To je bolest koja proizlazi iz složene interakcije između genetike, okoline i mnogih drugih faktora. Nedavna istraživanja su pokazala da postoji 236 bolesti povezanih sa gojaznošću, od kojih su 13 tipova raka. Kod odraslih, indeks tjelesne mase (ITM) od 30 ili više obično se smatra gojaznošću. Gojaznost je prvi put priznata kao bolest 1948. godine od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Šta je gojaznost?
Gojaznost se definiše kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje predstavlja rizik po zdravlje. Indeks tjelesne mase (ITM) iznad 25 označava prekomjernu tjelesnu težinu, dok se ITM iznad 30 smatra gojaznošću. Ako unosite veliku količinu kalorija, naročito iz hrane bogate mastima i šećerom, a te kalorije ne trošite putem fizičke aktivnosti, višak kalorija se u tijelu skladišti u obliku masnog tkiva.
Faktori ishrane i životnog stila doprinose razvoju gojaznosti i prekomjerne težine. Najčešći među njima su:
Najčešći među njima su:
- Prekomjerna konzumacija prerađene ili gotove hrane sa visokim udjelom masti i šećera
- Prekomjerna konzumacija alkohola (jer alkohol ima vrlo visok kalorijski sadržaj)
- Često jelo van kuće
- Jedenje većih porcija nego što je potrebno
- Prekomjerna konzumacija zaslađenih pića (uključujući gazirane napitke i voćne sokove)
- Emocionalno jedenje (neki ljudi jedu iz emocionalnih razloga zbog niskog samopouzdanja, lošeg raspoloženja ili drugih faktora)
Simptomi gojaznosti
Najizraženiji znak gojaznosti je prekomjerna nakupljenost masnog tkiva u tijelu.
Kako se dijagnosticira gojaznost?
Indeks tjelesne mase (ITM) često se koristi kao jednostavan i pouzdan način da se utvrdi da li je osoba u zdravoj težini u odnosu na visinu. Za većinu odraslih, ITM između 18,5 i 24,9 se smatra zdravom težinom. ITM između 25 i 29,9 označava prekomjernu težinu, dok ITM iznad 30 označava gojaznost.
Tretman gojaznosti
Ljekari koriste sveobuhvatan, zasnovan na dokazima pristup za upravljanje i liječenje gojaznosti. Ovaj pristup se sastoji od četiri osnovna elementa: ishrana, fizička aktivnost, ponašanje i lijekovi. Tretman se prilagođava pacijentu i njegovim potrebama. Pacijenti mogu biti tretirani jednom od ovih metoda ili kombinacijom više njih.
Ishrana u tretmanu uključuje ograničavanje prerađene ili gotove hrane, smanjenje veličine porcija i kontrolu unosa određenih namirnica ili grupa namirnica.
Fizička aktivnost može uključivati uvođenje programa šetnje ili prelazak na redovni režim vježbanja, u zavisnosti od postojećeg nivoa aktivnosti pacijenta.
Ponašajni ciljevi uključuju promjene poput sporijeg jedenja, smanjenja veličine porcija, praćenja kada, kako i šta jedete, te prepoznavanja razloga ili okidača jedenja kada niste gladni.
Lijekovi su posljednji element; postoji mnogo lijekova odobrenih za gojaznost, koji se moraju koristiti pod nadzorom stručnjaka za gojaznost.
Na šta utiče gojaznost?
Gojaznost može uzrokovati dodatni rad srcu, povećan pritisak na zglobove i povećati rizik od mnogih zdravstvenih problema, uključujući:
- Rak (endometrijum, dojka i debelo crijevo)
- Tip 2 dijabetes
- Srčane bolesti
- Visok krvni pritisak
- Moždani udar
- Dislipidemija (npr. visok ukupni holesterol ili trigliceridi)
- Metabolički sindrom
- Osteoartritis (degeneracija hrskavice i kosti u zglobu)
- Apneja u snu
- Problemi u trudnoći
- Ginekološki problemi (npr. neredovne menstruacije, neplodnost)
- Reproduktivni problemi (teškoće kod gojaznih žena da dobiju dijete i smanjen broj spermija kod gojaznih muškaraca)
- Krvni ugrušci u nogama i plućima
- Varikozne vene i otečene noge
- Problemi sa disanjem, uključujući otežano disanje pri blagom naporu ili hodanju
- Nakupljanje masnoće u jetri i ciroza
- Određene vrste raka, posebno karcinom materice, dojke, prostate, debelog crijeva i žučne kese
- Ako imate problem sa gojaznošću, gubitak čak 5 do 10% tjelesne težine može odložiti ili spriječiti pojavu nekih od ovih bolesti.
Šta osobe sa gojaznošću trebaju raditi?
Osobe sa problemom gojaznosti mogu značajno poboljšati svoje zdravlje i blagostanje ako pređu na zdraviji životni stil.
Neke od strategija uključuju:
- Prvo se posavjetovati sa ljekarom ili dijetetičarom. Oni mogu procijeniti vaše zdravstveno stanje i predložiti individualni plan.
- Ciljati postepeni gubitak težine (0,5–1 kg sedmično) umjesto naglih promjena. Realistični ciljevi mogu povećati motivaciju i smanjiti frustraciju.
- Konzumirati neprerađenu hranu poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti. Smanjiti ili potpuno izbjegavati prerađenu hranu, šećer i visokokalorične grickalice. Kontrolisati veličinu porcija.
- Ciljati na najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, uz najmanje dva puta sedmično vježbe snage. Birati aktivnosti u kojima uživate, poput hodanja, plivanja ili plesa.
- Održavati hidrataciju tijela. Umjesto zaslađenih pića ili alkohola, piti vodu kako biste izbjegli nepotrebne kalorije.
- Voditi dnevnik ishrane ili koristiti aplikacije za praćenje navika i prilagođavanja.
- Razmotriti savjetovanje ili terapiju za emocionalno jedenje ili negativnu percepciju tijela. Tehnike smanjenja stresa poput meditacije ili joge mogu biti korisne.
- Pridruživanje grupi za mršavljenje ili podrška porodice i prijatelja može pružiti motivaciju i odgovornost.
- U nekim slučajevima, kada druge metode nisu dovoljno efikasne, ljekari mogu preporučiti lijekove za mršavljenje ili bariatrsku hirurgiju.
