Kompozitna plomba

Nezdrave prehrambene navike, genetski faktori i određeni problemi poput škrgutanja zubima utiču na zdravlje zuba. Zubi mogu biti oštećeni iz različitih razloga. Za popravku oštećenih zuba koristi se plomba. Plomba je jedna od najčešće primjenjivanih metoda liječenja. Obično je bezbolna, a može se izraditi od različitih materijala. Najčešće korišteni materijal za plombu je kompozitna plomba, koja očuva prirodan izgled i boju zuba.

Sadržaj

• Koje vrste plombi postoje?
• Šta je kompozitna plomba?
• Kada se primjenjuje kompozitna plomba?
• Kako se postavlja kompozitna plomba?
• Koliko dugo traje kompozitna plomba?
• Prednosti kompozitnih plombi
• Da li je postupak plombiranja rizičan?
• Održavanje zuba sa plombom

Koje vrste plombi postoje?

Zubar može preporučiti različite vrste plombi, ovisno o oštećenju zuba. Najčešće korišteni materijali su:

Srebrna plomba: Također se naziva amalgamska plomba. Napravljena je od kombinacije žive, srebra, kositra i bakra. Dugotrajna je i ekonomična, ali estetski ne izgleda prirodno.

Kompozitna plomba: Najčešće korištena vrsta. Napravljena je od staklenih ili kvarcnih čestica i akrilne smole. Budući da se može proizvesti u boji zuba, estetski izgleda prirodno.

Zlatna plomba:Napravljena od zlata, bakra i drugih metala. Izuzetno je dugotrajna, ali ne daje prirodan izgled.

Stakleni ionomer: Estetski se uklapa sa zubom, ali nije toliko dugotrajan kao kompozit.

Porcelanska plomba: Prirodnog izgleda, ali skupa, stoga se rjeđe koristi.

Šta je kompozitna plomba?

Zubi se tokom vremena troše i mogu se pojaviti karijes, pukotine ili lomovi. Za popravku oštećenih zuba koristi se plomba. Kompozitna plomba je najčešće korištena vrsta. Prije postavljanja je u obliku paste, a nakon nanošenja očvršćuje se pomoću specijalnih svjetala. Pošto je u boji zuba, estetski izgleda prirodno i održava strukturu zuba. Kompozit se proizvodi u nijansama koje odgovaraju boji zuba.

Kada se primjenjuje kompozitna plomba?

Plomba je jedan od najčešćih zahvata u stomatologiji. Dolazak do potrebe za plombom može se primijetiti kod: Puknutih ili polomljenih zuba, jake zubobolje, povećane osjetljivosti zuba, oštećenih ili polomljenih postojećih plombi, popunjavanja praznina i korekcije oblika zuba.

Kako se postavlja kompozitna plomba?

Kompozitna plomba se obično postavlja u jednoj posjeti. Ako se popunjava oblik zuba ili praznina, anestezija često nije potrebna. Kod karijesa se primjenjuje lokalna anestezija. Zubar prvo očisti zub, zatim oblikuje kompozitnu plombu prema zubu, i na kraju izvrši potrebne korekcije za optimalan oblik. Početna osjetljivost na toplo ili hladno je normalna i obično prolazi nakon kratkog vremena.

Koliko dugo traje kompozitna plomba?

Kompozitne plombe su se intenzivno koristile posljednjih 50 godina. Iako se troše nešto brže od amalgamskih, uz dobru njegu mogu trajati 10–15 godina. Problemi poput škrgutanja zubima mogu skratiti vijek trajanja.

Koje su prednosti kompozitnih plombi?

Kompozitne plombe, koje postaju sve popularnije i češće korištene, omogućavaju liječenje karijesa bez narušavanja estetskog izgleda zuba. Postavljanjem plombe smanjuje se broj bakterija u ustima, čime se smanjuje rizik od karijesa i infekcija. Osim toga, kompozitne plombe se vežu za strukturu zuba i pružaju mu dodatnu potporu. One se koriste ne samo za liječenje karijesa, već i za popravku istrošenih, polomljenih ili oštećenih zuba.

Da li je postupak plombiranja rizičan?

Sam postupak plombiranja nije rizičan, ali nakon postavljanja plombe mogu se pojaviti određeni problemi:

Osjetljivost i bol zuba:Nakon postavljanja plombe, zub može postati osjetljiv na pritisak, hladno, toplo ili slatku hranu. Ovo je vrlo često i obično nestaje unutar nekoliko sedmica. Tokom tog perioda preporučuje se izbjegavanje hrane i pića koja mogu pojačati osjetljivost. Ako osjetljivost ne nestane u roku od 2 do 4 sedmice, potrebno je posjetiti stomatologa.

Alergije na plombu: Rijetko, osobe mogu biti alergične na materijale korištene u amalgam plombama, poput srebra, zlata ili bakra. Alergijska reakcija može se manifestovati osipom ili svrabom kože. Ako se pojave ovakvi simptomi, treba se odmah obratiti stomatologu.

Polomljene ili ispale plombe: Konstantan pritisak pri žvakanju, škrgutanje ili stiskanje zuba može uzrokovati oštećenje, pucanje ili pomjeranje plombe. Često osoba to ne primijeti, ali stomatolog može uočiti slabosti tokom pregleda. Ako dođe do oštećenja između zubne gleđi i plombe, hrana i bakterije mogu ući ispod plombe, povećavajući rizik od infekcije.

Na šta obratiti pažnju kod zuba sa plombom?

Za očuvanje zuba sa plombom, najvažnije je održavati pravilnu oralnu higijenu. Preporuke uključuju: Pranje zuba najmanje dva puta dnevno pastom za zube, redovno korištenje zubnog konca, profesionalno čišćenje zuba jednom godišnje, posjeta stomatologu najmanje jednom godišnje radi pregleda. Ako stomatolog tokom pregleda primijeti da je plomba oštećena, može preporučiti rendgensko snimanje kako bi se detaljno procijenilo stanje zuba.