Sedacija

Sedacija se primjenjuje kod nekih hirurških zahvata uz regionalnu anesteziju, kod postupaka kao što su CT ili MR snimanja, endoskopija i kolonoskopija, te u stomatološkim tretmanima. Cilj je smiriti pacijenta i ublažiti bol ili nelagodu koju osjeća.

Sadržaj

• Šta je sedacija?
• Koji su ciljevi svjesne sedacije?
• Kako se primjenjuje sedacija?
• Stepeni sedacije
• Koji su rizici sedacije?
• Razlika između sedacije i opće anestezije

Šta je sedacija?

Jedan od najvažnijih aspekata svakog hirurškog zahvata je udobnost pacijenta. Sedacija podrazumijeva upotrebu lijekova za smirenje kako bi se smanjili strah, nelagodnost i bol tokom određenih procedura. Lijekovi se mogu primijeniti oralno ili putem injekcije.

Vrsta i doza sedativnih lijekova prilagođava se starosti, medicinskoj historiji i spolu pacijenta. Lijekovi za sedaciju obično imaju blagi smirujući efekat i djeluju protiv bola.

Koji su ciljevi svjesne sedacije?

• Stvaranje udobnog i sigurnog okruženja za pacijenta, uz uklanjanje straha i anksioznosti.
• Povećanje praga bola kako pacijent ne bi osjećao nelagodu.
• Omogućavanje ljekaru sigurnije i lakše izvođenja procedure, bez neželjenih refleksa
• Prevencija psiholoških trauma, posebno kod djece sklonih strahu.
• Omogućavanje pacijentima sa srčanim problemima ili hipertenzijom bolju toleranciju lokalne anestezije.

Kako se primjenjuje sedacija?

Sedacija se primjenjuje kod lokalnih ili regionalnih zahvata, tokom CT/MR snimanja kod osoba sa klaustrofobijom, kod djece i pacijenata koji se boje stomatoloških tretmana. Anesteziolog bira odgovarajuće lijekove prema medicinskoj historiji i starosti pacijenta. Pacijent ne smije jesti ili piti 6 sati prije procedure. Tokom sedacije kontinuirano se prati srčani ritam, krvni pritisak i nivo kiseonika.

Pacijent osjeća opuštanje i blagu utrnulost. Mogu se javiti trnci ili utrnulost u rukama, nogama ili prstima. Pokreti ekstremiteta mogu biti otežani.

Stepeni sedacije

• Minimalna sedacija (anksioliza): Pacijent je smiren, potpuno svjestan i reaguje na podražaje. Bol se kontroliše lokalnom ili regionalnom anestezijom.
• Svjesna sedacija: Blago smanjenje svijesti, refleksi očuvani.
• Umjerena sedacija: Pacijent osjeća intenzivniji osjećaj pospanosti, ali i dalje reaguje na okolinu.
• Duboka sedacija: Svijest pacijenta je znatno smanjena, potrebna je primjena kiseonika, reaguje samo na jaki bol ili ponavljane podražaje.
• Opća anestezija: Pacijent je potpuno bez svijesti, ne reaguje na podražaje, refleksi su suprimirani i potrebna je podrška disanju.

Koji su rizici sedacije?

Sedacija je generalno sigurna, ali mogu se javiti nuspojave lijekova, kao što su:

• Umor
• Usporeni refleksi
• Privremeni gubitak pamćenja
• Nizak krvni pritisak
• Glavobolja

Efekat sedacije može trajati 2–3 sata. Pacijent treba imati pratnju i odmarati se ostatak dana, bez konzumiranja alkohola.

Razlika između sedacije i opće anestezije

Iako postoje sličnosti, sedacija i opća anestezija se razlikuju:

• Kod opće anestezije pacijent gubi svijest i ne osjeća okolinu, dok kod sedacije pacijent zadržava svijest, ali bol i nelagoda se ublažavaju.
• Pri sedaciji pacijent zadržava prirodne refleksne funkcije i može disati samostalno.
• Primjena lijekova se razlikuje: kod opće anestezije obično se daje intravenski, dok sedativni lijekovi mogu biti oralni, inhalacioni ili intravenski.