Sedacija
Sedacija se primjenjuje kod nekih hirurških zahvata uz regionalnu anesteziju, kod postupaka kao što su CT ili MR snimanja, endoskopija i kolonoskopija, te u stomatološkim tretmanima. Cilj je smiriti pacijenta i ublažiti bol ili nelagodu koju osjeća.
Šta je sedacija?
Jedan od najvažnijih aspekata svakog hirurškog zahvata je udobnost pacijenta. Sedacija podrazumijeva upotrebu lijekova za smirenje kako bi se smanjili strah, nelagodnost i bol tokom određenih procedura. Lijekovi se mogu primijeniti oralno ili putem injekcije.
Vrsta i doza sedativnih lijekova prilagođava se starosti, medicinskoj historiji i spolu pacijenta. Lijekovi za sedaciju obično imaju blagi smirujući efekat i djeluju protiv bola.
Koji su ciljevi svjesne sedacije?
- Stvaranje udobnog i sigurnog okruženja za pacijenta, uz uklanjanje straha i anksioznosti.
- Povećanje praga bola kako pacijent ne bi osjećao nelagodu.
- Omogućavanje ljekaru sigurnije i lakše izvođenja procedure, bez neželjenih refleksa
- Prevencija psiholoških trauma, posebno kod djece sklonih strahu.
- Omogućavanje pacijentima sa srčanim problemima ili hipertenzijom bolju toleranciju lokalne anestezije.
Kako se primjenjuje sedacija?
Sedacija se primjenjuje kod lokalnih ili regionalnih zahvata, tokom CT/MR snimanja kod osoba sa klaustrofobijom, kod djece i pacijenata koji se boje stomatoloških tretmana. Anesteziolog bira odgovarajuće lijekove prema medicinskoj historiji i starosti pacijenta. Pacijent ne smije jesti ili piti 6 sati prije procedure. Tokom sedacije kontinuirano se prati srčani ritam, krvni pritisak i nivo kiseonika.
Pacijent osjeća opuštanje i blagu utrnulost. Mogu se javiti trnci ili utrnulost u rukama, nogama ili prstima. Pokreti ekstremiteta mogu biti otežani.
Stepeni sedacije
- Minimalna sedacija (anksioliza): Pacijent je smiren, potpuno svjestan i reaguje na podražaje. Bol se kontroliše lokalnom ili regionalnom anestezijom.
- Svjesna sedacija: Blago smanjenje svijesti, refleksi očuvani.
- Umjerena sedacija: Pacijent osjeća intenzivniji osjećaj pospanosti, ali i dalje reaguje na okolinu.
- Duboka sedacija: Svijest pacijenta je znatno smanjena, potrebna je primjena kiseonika, reaguje samo na jaki bol ili ponavljane podražaje.
- Opća anestezija: Pacijent je potpuno bez svijesti, ne reaguje na podražaje, refleksi su suprimirani i potrebna je podrška disanju.
Koji su rizici sedacije?
Sedacija je generalno sigurna, ali mogu se javiti nuspojave lijekova, kao što su:
- Umor
- Usporeni refleksi
- Privremeni gubitak pamćenja
- Nizak krvni pritisak
- Glavobolja
Efekat sedacije može trajati 2–3 sata. Pacijent treba imati pratnju i odmarati se ostatak dana, bez konzumiranja alkohola.
Razlika između sedacije i opće anestezije
Iako postoje sličnosti, sedacija i opća anestezija se razlikuju:
- Kod opće anestezije pacijent gubi svijest i ne osjeća okolinu, dok kod sedacije pacijent zadržava svijest, ali bol i nelagoda se ublažavaju.
- Pri sedaciji pacijent zadržava prirodne refleksne funkcije i može disati samostalno.
- Primjena lijekova se razlikuje: kod opće anestezije obično se daje intravenski, dok sedativni lijekovi mogu biti oralni, inhalacioni ili intravenski.
