Neurohirurgija

Neurohirurgija je medicinska oblast koja dijagnosticira i liječi poremećaje nervnog sistema, uključujući mozak i kičmenu moždinu, a koji mogu uticati na bilo koji dio tijela. Obuhvata hirurške zahvate na tumorima mozga, herniranim diskovima, spinalnoj stenozi, kao i mnogim drugim oboljenjima koja utiču na mozak i nervni sistem. Operacije koje izvodi neurohirurg uključuju i prisustvo anesteziologa koji posjeduje sveobuhvatno znanje o vrstama anestezije, nadzoru pacijenta i postoperativnoj njezi.

Šta je neurohirurgija?

Neurohirurgija je specijalistička grana hirurgije koja se bavi dijagnozom i liječenjem bolesti mozga, kičmenie moždine i nervnog sistema. Operacije iz ove oblasti obuhvataju abnormalnosti i probleme koji se nalaze u mozgu i njegovoj okolini. Cilj je očuvanje sposobnosti osobe za kretanje, govor i pamćenje. Kada se otkrije određeno stanje, ono se liječi bez narušavanja ostalih funkcionalnih područja tijela. Tokom operacije mozga mogu postojati određeni rizici, zbog toga je važno pažljivo pratiti proces oporavka i pružiti odgovarajuću njegu nakon operacije.

Ko obavlja operaciju mozga?

Operaciju mozga izvodi neurohirurg, tokom operacije uz neurohirurga je prisutan tim stručnjaka kao i anesteziolog koji pružaju podršku. Time se osigurava pravovremena intervencija u slučaju komplikacija, čime se povećava kvalitet života pacijenta.

Koje su subspecijalizacije neurohirurgije?

U oblasti neurohirurgije postoji više subspecijalnosti. Evo najčešćih:
Hirurgija kičme: Obuhvata hirurško liječenje poremećaja kičme kao što su skolioza, spinalna stenoza i hernirani diskovi.

• Pedijatrijska neurohirurgija: Specijalizacija koja se bavi hirurškim liječenjem neuroloških bolesti kod djece.
• Cerebrovaskularna hirurgija: Liječi bolesti krvnih sudova mozga, poput aneurizmi i arteriovenskih malformacija.
• Stereotaktička i funkcionalna neurohirurgija: Fokusira se na liječenje stanja koja utiču na moždane funkcije kao što su poremećaji pokreta, epilepsija i hronični bol.
• Onkološka neurohirurgija: Bavi se hirurškim uklanjanjem tumora mozga i drugih vrsta raka koji oštećuju nervni sistem.
• Hirurgija baze lobanje: Obuhvata hirurško liječenje oboljenja baze lobanje, uključujući meningeome i tumore hipofize.
• Neurotrauma i intenzivna njega: Fokusira se na hirurško liječenje traumatskih povreda mozga i kičmene moždine, kao i zbrinjavanje teško bolesnih neurohirurških pacijenata.

Koje bolesti liječi neurohirurgija?

Neurohirurgija se bavi liječenjem bolesti kao što su začepljenja krvnih sudova, traume, povrede, diskus hernije u predjelu leđa i vrata, tumori mozga i kičmene moždine, te hidrocefalus.
Bolesti kojima se neurohirurgija bavi uključuju:

• Tumori mozga i kičmene moždine
• Aneurizma (proširenje krvnog suda), AVM (arteriovenska malformacija), krvarenje u mozgu
• Diskus hernija
• Povrede lobanje 
• Hidrocefalus 
• Epilepsija
• Parkinsonova bolest i drugi poremećaji pokreta

Dijagnostičke metode u neurohirurgiji

Prije izvođenja neurovaskularne hirurgije, potrebno je procijeniti opće zdravstveno stanje pacijenta, upoznati se s njegovim bolestima i na osnovu toga planirati tok liječenja. Nakon fizičkog pregleda i krvnih testova, utvrđuje se da li je pacijent pogodan za anesteziju.
Dijagnostičke metode koje se mogu primijeniti prije operacije mozga uključuju:

• Magnetna rezonanca (MR)
• Kompjuterizovana tomografija (CT)
• Pozitronska emisiona tomografija (PET)
• Angiografija

Ove metode snimanja omogućavaju detaljan prikaz moždanih tkiva, nerava i krvnih sudova. Na taj način se precizno određuje mjesto operacije i postupak se planira u skladu s tim.

Na šta obratiti pažnju prije operacije

Ako koristite duhanske proizvode, preporučuje se da ih prestanete konzumirati nekoliko sedmica prije operacije.
Radi smanjenja rizika od otoka, prije operacije mozga mogu se propisati kortikosteroidi.
Ako uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, potrebno ih je prestati koristiti nekoliko dana ili sedmicu prije operacije (u dogovoru s ljekarom).
Tokom i nakon operacije, hirurg pacijentu daje detaljne informacije o zahvatu i mogućim nuspojavama. U zavisnosti od vrste operacije, oporavak može biti dugotrajan, te se može ukazati potreba za neurološkom rehabilitacijom.

Metode liječenja u neurohirurgiji

Metode liječenja u neurohirurgiji razlikuju se u zavisnosti od mjesta gdje je bolest nastala, njene vrste i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. Intervencije se mogu vršiti minimalno invazivnim tehnikama ili klasičnom (otvorenom) hirurgijom. Zahvaljujući savremenim tehnikama i tehnološkom napretku, operacije mozga se danas mogu izvoditi na siguran i efikasan način. Cilj liječenja je poboljšanje kvalitete života i sprečavanje gubitka funkcija.
Endoskopska neurohirurgija je minimalno invazivna (zatvorena) metoda, pri kojoj se koristi endoskop (tanak, fleksibilan instrument opremljen kamerom i izvorom svjetlosti) za izvođenje operacije kroz male otvore.
Metode liječenja u neurohirurgiji uključuju:

Operacije kičme

Operacije kičme su hirurške metode koje se primjenjuju u slučaju raznih poremećaja kičme. Ove intervencije obuhvataju stanje kao što su oštećeni diskovi, spinalna stenoza (sužavanje kičmene moždine) i skolioza.

• Oštećeni diskovi: Poremećaj u kojem dođe do pomjeranja ili izbočenja hrskavičnog tkiva između pršljenova. Ovo stanje može uzrokovati bolove u leđima i nogama. U težim slučajevima, može biti potrebna hirurška intervencija.
• Spinalna stenoza (sužavanje kičmene moždine): Nastaje kada se sužava prostor u kojem prolaze kičmena moždina i živci, što stvara pritisak na živce i može izazvati bolove ili neurološke simptome. Hirurškom intervencijom moguće je smanjiti pritisak na živce.
• Skolioza: Stanje u kojem kičma postepeno skreće u stranu. Ako zakrivljenost postane ozbiljna, hirurški zahvat može biti neophodan za ispravljanje kičme i poboljšanje držanja.

Neurohirurgija za djecu

Neurohirurgija za djecu obuhvata operacije koje se primjenjuju na djeci i adolescentima. Specijalizirani neurohirurzi za djecu imaju cilj pružiti najbolju moguću njegu i liječenje neuroloških bolesti u djetinjstvu.

• Tumori mozga: Tumori mozga mogu se razviti i kod djece. Ovi tumori se mogu ukloniti hirurškom intervencijom, a nakon operacije potrebna je postoperativna njega.
• Anomalije kičmene moždine: Djeca se mogu roditi sa urođenim poremećajima kičmene moždine, kao što je sindrom vezane kičmene moždine. Ovi poremećaji mogu dovesti do gubitka pokreta ili osjetljivosti.
• Hidrocefalus: Akumulacija cerebrospinalne tečnosti unutar mozga može izazvati pritisak na mozak, što može dovesti do oštećenja mozga. Hirurškim zahvatom moguće je smanjiti ovaj pritisak i poboljšati simptome.

Cerebrovaskularna hirurgija

Cerebrovaskularna hirurgija bavi se hirurškim liječenjem bolesti koje nastaju u krvnim sudovima mozga, kao što su začepljenja, aneurizme, sužavanje karotidnih arterija i slična stanja. Ove operacije imaju za cilj smanjenje rizika od moždanog udara i zaštitu moždanog tkiva.
Aneurizme: Aneurizme su slaba mjesta na zidovima krvnih sudova koja mogu oteći i puknuti, izazivajući krvarenje u mozgu. Hirurškim zahvatom se zaustavlja krvarenje i pomaže u procesu oporavka.
Arteriovenozne malformacije (AVM): Abnormalne veze  krvnih sudova koje mogu povećati rizik od krvarenja u mozgu i ometati protok krvi. Neurohirurgijom se simptomi ublažavaju i rizik od krvarenja smanjuje.
Sužavanje karotidnih arterija: Ovo stanje nastaje kada se arterije koje dovode krv u mozak suze ili začepe. Hirurškim zahvatom poboljšava se protok krvi u mozak, čime se smanjuje rizik od moždanog udara.

Funkcionalna neurohirurgija i stereotaktička hirurgija

Funkcionalni neurohirurzi su specijalisti u liječenju sljedećih bolesti, za koje primjenjuju hirurške intervencije:
Duboka stimulacija mozga (DBS)- U liječenju Parkinsonove bolesti i esencijalnog tremora, elektrode se ugrađuju u određena područja mozga. Na taj način se regulišu moždani signali, čime se postiže ublažavanje simptoma.

• Stereotaktička radiosirurgija: Minimalno invazivna metoda koja koristi visokenergetsko zračenje za ciljanje i uništavanje kancerogenih ili abnormalnih moždanih ćelija.
• Periferna nervna hirurgija: Koristi se za hirurško liječenje bolesti koje utiču na nervni sistem izvan mozga i kičmene moždine, poput sindroma karpalnog tunela i trigeminalne neuralgije.
• Poremećaji pokreta-:U Parkinsonovoj bolesti i esencijalnom tremoru, hirurško postavljanje uređaja koji regulišu aktivnost mozga koje ima za cilj smanjenje simptoma.
• Epilepsij: U liječenju nekontrolisanih napada, hirurški se odstranjuju ili odvajaju područja mozga koja uzrokuju napade.
• Hronični bol: U slučajevima kao što su trigeminalna neuralgija i kompleksni regionalni bolni sindrom, hirurško postavljanje uređaja za kontrolu bolnih signala može poboljšati kvalitetu života.

Onkološka neurohirurgija

Onkološka neurohirurgija može se primijeniti u sljedećim situacijama:

• Operacija tumora mozga: Uključuje hirurško uklanjanje različitih tumora mozga, uključujući gliome, meningiome i tumore hipofize.
• Stereotaktička radiosirurgija: Ova minimalno invazivna procedura koristi visokenergetsko zračenje za ciljanje i uništavanje ćelija raka.
• Postoperativna njega:  Nakon operacije, razvija se personalizirani plan njege koji može uključivati kemoterapiju, radioterapiju i ako je potrebno, druge tretmane.

Hirurgija baze lobanje

Hirurgija baze lobanje može se primijeniti u sljedećim slučajevima:
Meningiomi: Ovi benigni tumori nastaju u membranama koje okružuju mozak i kičmenu moždinu. Hirurškom intervencijom se zaustavlja rast meningioma i ublažavaju simptomi.
Tumori hipofize: Tumori koji se razvijaju u hipofizi, žlijezdi smještenoj u blizini baze mozga, mogu poremetiti proizvodnju hormona i izazvati različite simptome. Hirurška intervencija je često potrebna.
Akustični neurofibromi:  Ovi benigni tumori nastaju na živcu koji je odgovoran za ravnotežu i sluh, te mogu uzrokovati gubitak sluha i druge simptome. Hirurškim uklanjanjem tumora vrši se očuvanje sluha te se ppostiže ublažavanje simptoma.

Neurotrauma i intenzivna njega

Neurotrauma i intenzivna njega primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

• Hirurško liječenje prijeloma lobanje: Hirurška intervencija za ispravljanje prijeloma lobanje koji nastaju uslijed traume, poput saobraćajnih nesreća ili padova.
• Operacija povreda kičmene moždine: Traumatske povrede kičmene moždine mogu uzrokovati paralizu i druge ozbiljne simptome. Hirurškim liječenjem nastoji se smanjiti gubitak funkcija i poboljšati oporavak.
• Kontrola moždanog edema: Traumatske povrede mozga mogu izazvati opasan otok mozga. Različite terapije se primjenjuju kako bi se smanjio otok i spriječila trajna oštećenja.

Zašto izabrati Medicanu za neurohirurgiju?

Medicana se izdvaja u oblasti neurohirurgije zahvaljujući multidisciplinarnom pristupu i usmjerenosti na pacijenta. S obzirom na iskusni i kvalificirani tim stručnjaka, kao i tehnološku opremljenost, nudi rješenja u mnogim područjima neurohirurgije, od liječenja epilepsije do operacije tumora. Operacije mozga se izvode kroz sveobuhvatan pristup, koji uključuje pripremu prije zahvata, sam postupak operacije, kao i postoperativnu njegu i praćenje pacijenta.