Kardiologija

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi zdravljem srca i krvnih sudova, te obuhvata kako preventivne, tako i terapijske tretmane. Mnoge životno ugrožavajuće situacije, kao što su srčani udar, visok krvni pritisak, poremećaji ritma i srčana insuficijencija, spadaju u domenu ove specijalnosti. Uz rano dijagnosticiranje i redovno procjenjivanje kardiovaskularnog rizika, mnoge bolesti srca mogu se spriječiti ili držati pod kontrolom. U kardiološkim jedinicama cilj nije samo liječenje simptoma, već i prevencija rizika i poboljšanje kvaliteta života. Zahvaljujući naprednim oblastima kao što su invazivna kardiologija, kardiovaskularno snimanje i upravljanje aritmijama, pacijentima se pružaju sveobuhvatne zdravstvene usluge.

Šta je kardiologija?

Kardiologija je oblast koja se bavi dijagnozom i liječenjem bolesti srca i krvnog sistema. Strukturni, funkcionalni i električni poremećaji srca procjenjuju se u okviru ovog odjeljenja. Korištenjem invazivnih i neinvazivnih metoda uspostavljaju se dijagnoze i terapije. Kardiologija se ne fokusira samo na liječenje postojećih bolesti, već i na rano prepoznavanje kardiovaskularnih faktora rizika. Stanja koja mogu uzrokovati srčane bolesti, kao što su visok krvni pritisak, dijabetes i povišen holesterol, podliježu redovnom praćenju. Uz intervencije u hitnim situacijama poput srčanog udara, preventivno upravljanje zdravljem srca je osnovna komponenta kardiologije.

Kardiologija se bavi liječenjem sljedećih bolesti

Kardiologija se bavi velikim brojem bolesti koje utiču na srčani mišić, srčane zaliske, krvne sudove i električni sistem prenosa signala u srcu. Ove bolesti ponekad mogu tiho napredovati, zbog čega je redovna kontrola od velike važnosti. Kako iznenadni hitni slučajevi, tako i hronične kardiovaskularne bolesti, razmatraju se u ovoj oblasti.

Glavne bolesti koje kardiologija dijagnosticira i liječi su:

Koronarne arterijske bolesti

To je stanje u kojem dolazi do sužavanja ili blokade krvnih sudova koji snabdijevaju srce, što može uzrokovati bolove u grudima, otežano disanje i povećati rizik od srčanog udara.

Poremećaji otkucaja srca (aritmije)

Pojavljuje se kao odstupanje od normalnog ritma srca. Može se manifestovati kroz preskakanje srca, gubitak svijesti ili nepravilni puls.

Srčana insuficijencija

To je stanje u kojem srce nije u stanju da pumpa dovoljno krvi. Ovo dovodi do simptoma kao što su umor, otežano disanje i oticanje (edem). Srčana insuficijencija može značajno uticati na kvalitet života i zahtijeva pravovremeno liječenje.

Hipertenzija

Nekontrolisani visok krvni pritisak može negativno uticati na funkciju srca i bubrega.

Srčane bolest zalistaka

Srčani zalisci mogu imati sužavanje ili propuštanje, što ometa normalnu funkciju srca.

Perikarditis i mijokarditis

To su bolesti koje nastaju uslijed upale srčanog mišića (mijokarditis) i srčane opne (perikarditis), koje su obično uzrokovane infekcijama.

Kardijomiopatija

To je skup bolesti koje su povezane sa slabljenjem ili nenormalnim povećanjem srčanog mišića.

Dijagnostičke metode u kardiologiji

U odjeljenju kardiologije, metode za postavljanje dijagnoze planiraju se prema simptomima pacijenta i njegovim profilima rizika. Uz pomoć slikovnih i funkcionalnih testova, određuju se lokacija, ozbiljnost i stadijum bolesti. Kardiovaskularne slikovne tehnike igraju centralnu ulogu u ovom procesu.

Glavne dijagnostičke metode su:

Elektrokardiografija (EKG)

Mjeri električnu aktivnost srca i otkriva poremećaje ritma.

Ehokardiografija (EKO)

Pribavlja detaljne informacije o srčanim komorama, zaliscima i mišićnom tkivu.

Tredmil test

Tokom egzerciranja, procjenjuje se reakcija srca. Ovaj test se koristi za otkrivanje koronarne arterijske bolesti.

Holter monitor (24-48 sati EKG snimanje)

Omogućava praćenje srčanog ritma u svakodnevnom životu. Efikasan je u dijagnosticiranju aritmija.

Angiografija (poznata i kao invazivna kardiološka metoda)

Omogućava detaljno snimanje srčanih krvnih sudova, može se koristiti i za terapijske svrhe, poput primjene balona/stenta.

Testovi za procjenu kardiovaskularnih rizika

Analizom vrijednosti poput holesterola, glukoze i triglicerida, izradit će se profil rizika od srčanih bolesti.

Koje se metode liječenja primjenjuju u odjeljenju kardiologije?

Kardiološki plan liječenja određuje se na osnovu vrste bolesti, njene težine i općeg zdravstvenog stanja pacijenta. U kardiološkoj praksi primjenjuju se različite metode, od terapije lijekovima i promjena životnog stila, do invazivnih zahvata i ugradnje trajnih medicinskih uređaja. U Medicani se za svakog pacijenta pravi individualni plan liječenja kako bi se ponudio najprikladniji tretman. Upravljanje aritmijama i intervencije na koronarnim krvnim sudovima podržani su savremenom tehnologijom.

Najčešće primjenjivane metode liječenja:

Medikalna terapija

U slučajevima poput hipertenzije, povišenog holesterola, poremećaja ritma, lijekovi su prvi korak u liječenju.

Invazivne kardiološke procedure (angioplastika, ugradnja stenta)

Otvaranje začepljenih ili suženih krvnih sudova srca, smanjuje rizik od srčanog udara.

Upravljanje aritmijama (ablacija, pacemaker, itd.)

Elektrofiziološki postupci se primjenjuju u slučajevima kada je potrebno regulisati srčani ritam.

Liječenje srčane insuficijencije

Podrška funkciji srca obezbjeđuje se lijekovima, ugradnjom uređaja ili promjenama u životnom stilu.

Upravljanje kardiovaskularnim faktorima rizika

Prehrana, vježbanje i medicinsko praćenje pomažu u smanjenju rizika od bolesti.

Zašto odabrati odjeljenje kardiologije u Medicani?

Medicana nudi sveobuhvatan pristup zdravlju srca, spajajući preventivne i terapijske usluge pod jednim krovom. Svaka faza, od dijagnoze do liječenja, podržana je stručnim ljekarima i naprednim uređajima. Kardiovaskularno snimanje, invazivne kardiološke procedure i upravljanje aritmijama uspješno se primjenjuju.

Razlozi zašto odabrati Medicanu:

• Visokokvalificirani tim sa velikim iskustvom u invazivnim kardiološkim procedurama
• Procjena kardiovaskularnog rizika i personalizovani pristup preventivnoj zdravstvenoj zaštiti
• Upravljanje aritmijama, primjena stenta i liječenje uz podršku medicinskih uređaja
• Precizna i brza dijagnoza uz pomoć modernih uređaja za snimanje
• Personalizirani programi praćenja za dugoročno upravljanje zdravljem pacijenta